hrvatski

Zbiljsko i mistično u bračkoj usmeno-književnoj baštini u etnološkom i teološkom kontekstu

Tema ovog rada jest Zbiljsko i mistično u bračkoj usmeno-književnoj baštini u etnološkom i teološkom kontekstu. Tema se obrađuje kroz prikaz vjerske usmene lirike (molitvene pjesme i prenje), svjetovnih usmenih pjesama s posebnim naglaskom na ljubavne pjesme, zatim koledarskih pjesama, brojalica, poslovica i frazeologizama, vjerovanja i priča. Svi ovi primjeri djela iz usmene književnosti koji su prikupljeni na području otoka Brača, ukazuju na veliko narodno blago zakopano u svakom bračkom kazivaču. Ova djela svjedoče o kulturi, tradiciji, povijesti i životu mog rodnog otoka, govore o običajima i navikama ljudi koji su na njemu živjeli i koji danas žive. Za razumijevanje ove teme kao i samog pojma književnosti, važno je razlučiti odnos književnosti prema zbilji. Književnost, naime, uvijek na neki način govori o zbilji. Ona polazi od zbilje, u njoj pronalazi teme o kojima govori, zbiljski su problemi kojima se bavi, zbiljska su pitanja koja se postavljaju u književnim djelima. U književnim djelima su opisani stvarni običaji i navike, sudbine pojedinaca i naroda. Međutim, odnos prema zbilji nipošto se ne može definirati kao izravno oponašanje. Književna djela stvaraju vlastite svjetove i na svoj način oblikuju svojevrsnu cjelinu ljudskog iskustva. U bračkoj usmenoj književnosti javljaju se djela koja u sebi sadržavaju elemente nadnaravnog, čudesnog i mističnog. Riječ je o djelima s likom Isusa Krista, sv. Petra i ostalih svetaca u kojima se pripovijeda o njihovim moćima i čudesima. To se posebno odnosi i na priče u kojima se kao središnje figure pojavljuju vile ili neka druga mitska i demonološka bića. Te se priče doživljavaju kao nadnaravne i mistične, ali gotovo uvijek u njima ima i ponešto elemenata iz zbiljskog života.

Koledarske pjesme, poslovice, legende

nije evidentirano