hrvatski

Tradicijske priče o hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači

Herceg Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, 1405. - Herceg Novi, 1466.) naslijedio je 1435. godine od svog strica Sandalja Hranića Hum, Podrinje, dio Zete, Krajinu (Makarsku) i Poljica. Ženio se tri puta. Prva mu je žena Jelena, kći Balše III ; druga je bila parmska plemkinja Barbara de Raugo, a treća Cecilija iz Senja. U prvom je braku imao kćeri Katarinu, buduću bosansku kraljicu, i Maru te sinove Vladislava (Ladi¬slava) i Vlatka. Treći sin Stjepan rođen je u braku s Barbarom de Raugo. Stjepan je nakon očeve smrti iz nepoznatih razloga prešao na islam i ostvario blistavu karijeru. Stjepan (Ahmet) Hercegović bio je sedam godina veliki vezir. Herceg Stipan 1448. godine se prozvao hercegom i od tada se Hum zove Hercegovina. S Dubrovčanima je zaratio 1450. godine. Živio je razuzdanim životom. Doveo u dvor pohotnu Firetinku zbog koje ga je napustila žena Jelena, obljubio sinovu nevjestu zbog čega je sin (Vladislav) zaratio protiv njega. Prešao s bogumilstva na katoličanstvo. O hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači narod i danas pripovijeda mnoge priče. 30-ak suvremenih zapisa tradicijskih priča u radu interpretira se u povijesnom te etnološkom i antropološkom kontekstu. U pričama se prepleću povijesni i mitski elementi.

herceg Stjepan Vukčić Kosača, tradicijske priče, povijest, Hercegovina, Dubrovnik, Herceg Novi.

nije evidentirano