hrvatski

Spolovi, rodni identiteti i seksualne orijentacije u grupnoj analizi

Sigmund Freud smatra se jednim od ranih seksologa, uz Magnusa Hirschfelda i Havelocka Ellisa. Njegova stajališta o homoseksualnosti (koja nije bolest, niti se terapijskim metodama može liječiti) bliski su suvremenim stajalištima o ovom pitanju. Za razliku od aktivnog teorijskog bavljenja pitanjima seksualnosti u ranim radovima psihodinamskih psihoterapeuta, kasniji su autori zanemarili područje seksualnih poremećaja i rodne disforije. Grupna analiza ostala je posebno nijema. Spol je biološka odrednica koja označuje tijelo i obično se doživljava kao binarni koncept muškog i ženskog (premda postoje i međuspolna, nebinarna stanja). Unatoč teorijskom prihvaćanju temeljne čovjekove biseksualnosti, ne postoji niti jedan rad koji se bavi psihodinamskim pitanjima međuspolnih stanja. Rodni identitet je naš doživljaj sebe, naš reprezentat selfa u odnosu na muževnost/ženstvenost, tj. muškost/ženskost. Rodna uloga predstavlja socijalne stereotipe ponašanja, odijevanja i tipičnog reagiranja muškaraca i žena u konkretnom društvu, u datom trenutku. Osim transrodnih osoba, kod kojih rodni identitet nije ujednačen sa spolom, postoje i brojne nebinarne osobe, koje svoj rodni identitet ne doživljavaju u dihotomiji muško-žensko, već u različitim oblicima androginog ili rodno neutralnog doživljaja sebe (reprezentata selfa). Cilj dinamske psihoterapije, uključujući i grupnu analizu, trebao bi biti mogućnost za propitivanje i istraživanje vlastitih identiteta, doživljaja, iskustava, osjećaja u uvjetima sigurne sredine. Moguće je da se u takvim uvjetima osoba susretne sa svojim pravim selfom, koji može biti i neheteroseksualan i nebinaran. Sigmund Freud is considered to be one of the early sexologists, together with Magnus Hirschfeld and Havelock Ellis. His attitudes on homosexuality (it is not a disease and cannot be changed by therapeutical methods) are close to contemporary attitudes to this issue. Contrary to very active theoretical considerations of sexuality of early psychodynamic psychotherapists, in the last few decades the issues of sexual dysfunctions and gender dysphoria have been neglected. Group analysis has been especially mute about these topics. Sex is a biological determinant that denotes body and is usually considered a binary concept of masculinity or femininity (although non-binary, intersex conditions exist). Despite the theoretical acceptance of the basic human bisexuality, there has not been published a single article about psychodynamic aspects of intersex conditions. Gender identity is our perception of ourselves, our self-representation, in terms of masculinity/femininity or maleness/femaleness. Gender role is a social stereotype of behaviours, clothing and expected reactions of men and women in a specific society, at a specific time. Apart from transgender people, in whom gender identity is incongruent with their sex, there is a myriad of non-binary people, who do not perceive their gender identity as a male-female dichotomy, but in different forms of androgynous or gender- neutral perceptions of themselves (self- representations). The aim of dynamic psychotherapy, including group analysis, should be a space where person’s identities, experiences, thoughts and feelings can be questioned and explored in a secure setting. In such circumstances there is a possibility to meet one's own self, which can be non-heterosexual and non-binary, in addition to usually expected heterosexual and binary norms.

spol ; rodni identitet ; transrodnost ; rodna disforija ; nebinarni identiteti ; seksualna orijentacija ; homoseksualnost ; self

nije evidentirano