hrvatski

Transkritični rashladni sustav sa CO2 za hlađenje supermarketa

Hlađenju robe u supermarketima predaje se velika pažnja danas. Velika pažnja predaje se jednim dijelom radi zadržavanja kvalitete proizvoda i dužeg očuvanja, što daje prednost pred konkurencijom, a drugim dijelom radi potrošnje energije potrebne za hlađenje. Gledajući iz perspektive potrošnje energije potrebne za hlađenje, Uredbom br. 517/2014, Europskog parlamenta i Vijeća, o fluoriranim stakleničkim plinovima (tzv. F-gas regulativa), današnja se istraživanja u rashladnoj, klimatizacijskoj tehnici i dizalicama topline, sve više usmjeravaju na primjenu prirodnih radnih tvari kao što su amonijak, ugljikov dioksid i ugljikovodici. Radne tvari, osim što ne smiju imati utjecaj na razgradnju ozona (engl. Ozone Depletion Potential, ODP jednak vrijednosti 0), trebaju imati što manji potencijal globalnog zagrijavanja (engl. Global Warming Potential, skraćenica GWP). Navedena Uredba na taj način promovira primjenu održivih tehnologija i održivih prirodnih radnih tvari u rashladnim sustavima. U ovom diplomskom radu primarno je, kroz četiri točke rada, prikazan proces projektiranja transkritičnog rashladnog sustava s ugljikovim dioksidom (CO2) kao radnom tvari za potrebe skladištenja robe u supermarketu. Ukupni rashladni učinak plus temperaturnog režima hlađenja iznosi 42, 41 kW, dok ukupni rashladni učinak minus temperaturnog režima hlađenja iznosi 11, 4 kW. Odabrani supermarket sadrži samoposlužni prostor površine 700 m2 i nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. U prvoj točci rada prikazan je termodinamički proračun za određivanje ukupnih rashladnih opterećenja dviju rashladnih komora i dviju rashladnih vitrina koje se nalaze u prostoru supermarketa. Analogno prikazanim termodinamičkim proračunima proračunavaju se i sve preostale rashladne komore i rashladne vitrine. Rezultati termodinamičkog proračuna rashladnih komora daju ukupno rashladno opterećenje plus rashladnih komora 10, 82 kW, dok je rashladno opterećenje minus rashladnih komora 5, 16 kW. Isto tako, rezultati termodinamičkog proračuna rashladnih vitrina daju ukupno rashladno opterećenje plus rashladnih vitrina 31, 59 kW, dok je rashladno opterećenje minus rashladnih vitrina 6, 24 kW. Nadalje, kroz drugu i treću točku rada, odabran je rashladni proces, definirane su karakteristične točke sustava te su dimenzionirane glavne komponente rashladnog sustava (kompresorski multisetovi, prigušni ventili, isparivači i hladnjak plina). Rashladni sustav sastoji se od 2 multikompresorska seta, hladnjaka plina, 5 rashladnih komora i 21 rashladne vitrine. Petar Maruševec Diplomski rad Fakultet strojarstva i brodogradnje XII Budući je rashladni sustav projektiran na način da sadrži opciju iskorištavanja otpadne topline, u četvrtoj točci rada, prikazana je analiza energetskih ušteda tijekom eksploatacije supermarketa na račun korištenja otpadne topline za grijanje prostorija supermarketa i zadovoljavanje potreba za potrošnom toplom vodom. Sustav grijanja je projektiran za ogrjevni učinak od 47 kW temperaturnog režima 27 ⁰C/40 ⁰C, dok je sustav potrošne tople vode projektiran za ogrjevni učinak od 8 kW temperaturnog režima 45 ⁰C/65 ⁰C. Kako je u prvoj točci rada termodinamički proračunato ukupno rashladno opterećenje odabrane otvorene rashladne vitrine, u petoj točci rada, prikazana je analiza ugradnje staklenih vrata na odabranu otvorenu rashladnu vitrinu. Ugradnja staklenih vrata i bočnih, staklenih ploha od dvostrukog stakla na otvorenu rashladnu vitrinu, rezultira smanjenjem ukupnog rashladnog opterećenja od 52 %. Nadalje, provedena je usporedba potrošnje električne energije otvorene i zatvorene rashladne vitrine, a koja pokazuje da je otvorenoj rashladnoj vitrini dnevno potrebno 27, 08 kWh/dan, dok je zatvorenoj rashladnoj vitrini potrebno 19, 16 kWh/dan. Na samom kraju rada, koji ujedno pokriva i posljednju, šestu točku rada, nalaze se funkcionalne sheme kompletnog rashladnog sustava i automatske regulacije. Nadalje, prilog diplomskog rada sadrži spomenute funkcionalne sheme na crtežima: tlocrta supermarketa i razmještaja rashladne opreme, razmještaja isparivača u supermarketu i sheme strojarnice rashladnog sustava. Isto tako, u prilogu su priloženi rezultati termodinamičkog proračuna određivanja ukupnih rashladnih opterećenja rashladnih komora.

F-gas regulativa, ugljikov dioksid (CO2), transkritični rashladni sustav supermarketa, potrošnja energije u supermarketu, rashladna vitrina

nije evidentirano