hrvatski

Obrana proširenog epistemičkog gledišta

Suvremena rasprava o prirodnim vrstama (engl. natural kinds) u filozofiji znanosti često uključuje pretpostavku da se naše uspješne znanstvene kategorije u zrelim znanostima poklapaju s prirodnim vrstama. U tom smislu veliki se naglasak stavlja na utjecaj epistemičkih interesa na to koja ćemo grupiranja smatrati prirodnim vrstama (Boyd, 1991, 1999 ; Khalidi, 2013 ; Magnus, 2012 ; Reydon, 2016). Međutim, s iznimkom Franklin-Hall (2015), većina autora ne raspravlja o pitanju kako odrediti koji su to epistemički interesi relevantni za određivanje koje naše klasifikacije korespondiraju prirodnim vrstama. U ovom radu suprotstavljamo dva moguća gledišta o tome kako filtrirati epistemičke interese relevantne za određivanje koje ćemo klasifikacije smatrati prirodnim vrstama. Franklin Hall (2015) zastupa tzv. gledište kategoričnog grla boce (engl. categorical botleneck view). Prema ovome gledištu prirodne vrste su kategorije koje bi najbolje zadovoljavale presjek zajedničkih interesa i ciljeva nas i nama susjednih epistemičkih djelatnika. Prošireno epistemičko gledište (Brzović, 2018) se, s druge strane, temelji na uniji naših interesa i interesa susjednih djelatnika, što dovodi do značajnog proširenja raspona interesa relevantnih za razgraničenje prirodnih vrsta te posljedično do multipliciranja prirodnih vrsta. Koristeći primjer klasifikacije psihopatije argumentiramo u prilog proširenog epistemičkog gledišta. Pokazujemo kako je multipliciranje prirodnih vrsta, kao osnovna značajka proširenog epistemičkog gledišta, zapravo njegova prednost jer nam može pomoći da preciznije sagledamo i odvojimo različite aspekte jedno te istog psihijatrijskog fenomena kojeg želimo klasificirati, kao i fenomene koji su različiti, ali na prvi pogled djeluju slično.

prirodne vrste ; epistemički interesi ; prošireno epistemičko gledište ; multipliciranje prirodnih vrsta ; psihopatija

nije evidentirano