hrvatski

Učinkovitost gradova Republike Hrvatske prema normama ISO 37120, ISO 37122 i dimenzijama pametnih gradova

Rangiranje gradova postalo je središnji instrument za procjenu atraktivnosti urbanih regija kojim se gradovi ocjenjuju i rangiraju prema različitim ekonomskim, društvenim i ekološkim karakteristikama. Kao temelj za izradu modela za procjenu učinkovitosti pametnih gradova Republike Hrvatske u kontekstu pametnih urbanih cjelina u doktorskom je radu korišteno 38 pokazatelja opisanih u normi ISO 37120 - pokazatelji za gradske usluge i kvalitetu života, normi ISO 37122 - održivi gradovi i zajednice, pokazatelji za pametne gradove te dodatni pokazatelji koji su raspoređeni u šest dimenzija pametnog grada, a to su: pametna ekonomija, pametno upravljanje, pametni građani, pametno okruženje, pametno življenje i pametna mobilnost (Giffinger i suradnici, 2007). U kreiranju modela za procjenu učinkovitosti pametnih hrvatskih gradova provedene su tri separatne analize. U prvome se dijelu rangira 127 hrvatskih gradova prema 38 pokazatelja navedenih normi, prema šest dimenzija pametnog grada, primjenom metodologije jednakih pondera, a rezultat je indeks pametnih hrvatskih gradova koji je konstruiran kao prosjek svih pokazatelja pojedine dimenzije i koji predstavlja temelj za rangiranje pametnih hrvatskih gradova. Ova je metodologija omogućila učinkovitu usporedbu između svih dimenzija i svih gradova, što dokazuje da je primjenjiva za sve gradove u zemlji bez obzira na veličinu. U drugome dijelu provodi se analiza učinkovitosti, odnosno rangiranje gradova pomoću analize omeđivanja podataka (AOMP) u kojoj određivanje pondera proizlazi iz samih podataka, odnosno identificiraju se i kvantificiraju čimbenici relativne učinkovitosti 127 hrvatskih gradova kako bi se otkrili i otklonili izvori neučinkovitosti u gradovima koji su ocijenjeni relativno neučinkovitima, prema uzornim gradovima. Ulaze su predstavljali indeksi šest dimenzija pametnih gradova, a izlaz predstavlja indeks razvijenosti svakog grada. U trećemu dijelu, kako bi se utvrdila stabilnost ranga, pristupilo se usporednoj analizi rezultata ranga navedenih dviju metodologija te je utvrđeno da su najbolje rangirani gradovi Dubrovnik, Rijeka, Pazin, Split, Korčula, a najlošije gradovi Kutina, Glina, Komiža, Bakar, Petrinja i Skradin. U posljednjem dijelu disertacije uslijedila je interpretacija i grafička vizualizacija rezultata putem programa za poslovnu inteligenciju.

pametni grad, rangiranje, učinkovitost, analiza omeđivanja podataka (AOMP), metoda jednakog ponderiranja

nije evidentirano