hrvatski

Prilozi poznavanja povijesti, tradicije i prakse pčelarstva na području Splita i Kaštelanskog zaljeva

U ovom radu su prikazani i interpretirani dostupni podatci o povijesti i tradiciji pčelarstva te korištenju pčelarskih proizvoda na području Kaštelanskog zaljeva i grada Splita. Pčelarstvo u Dalmaciji ima tradiciju još iz antike te je značajan, iako nedovoljno istražen i dokumentiran segment kulturnog identiteta, posebice na području Kaštelanskog zaljeva. O tradiciji pčelarstva na području Kaštela svjedoče i ostatci antičkih keramičkih košnica koji su pronađeni u moru u Kaštel Lukšiću te u podmorju Resnika, kao i brojni predmeti od voska koji se nalaze u vlasništvu kaštelanskih crkava. To je npr. kipić Djeteta Isusa (Bambino, Ditić) koji se čuva u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Kaštel Lukšiću kao i jedinstvena votivna plastika s prikazom pčele koja se čuva u dominikanskom samostanu Svetog Križa u selu Žedno na otoku Čiovu. Na splitskom području med se prodavao po posebnim odredbama koje su bile regulirane Statutom grada Splita (lat.: Statutum civitatis Spalati), srednjovjekovnim kodificiranim sustavom javnog i privatnog prava. Za unapređivanje pčelarstva zalagao se i Ivan Luka Garanjin (Giovanni Luca Garagnin), hrvatski gospodarstveni stručnjak koji je u svojim radovima predložio, nažalost nerealizirani, model idealnog pčelinjaka. U radu je dan i statistički prikaz kretanja broja pčelinjih zajednica u Dalmaciji i na području grada Splita od 1869. do 2010. godine. Također, obrađene su i komentirane dvije dokumentirane zgode koje se odnose na sakupljanje meda od divljih pčela te na amatersko pčelarenje. S obzirom na to da je duga tradicija pčelarstva na području Kaštelanskog zaljeva, valjalo bi razmisliti o brendiranju meda, barem oznakom zemljopisnog podrijetla. Takav med bi pridonio i lokalnoj gastronomskoj ponudi a time i razvoju turizma grada Kaštela

povijest pčelarstva, tradicija, Ivan Luka Garanjin, statistički prikaz pčelarstva, brendiranje

nije evidentirano