hrvatski

Važnost tjelesne aktivnosti u dječjoj dobi za kardiovaskularno zdravlje

U odraslih je jasna povezanost između tjelesne aktivnosti i kondicije, te njihovog kombiniranog utjecaja na razvoj kardiovaskularnih bolesti. U djece se slična povezanost ističe tek od nedavno. Poznati su brojni pozitivni učinci redovite tjelesne aktivnosti na kardiovaskularno zdravlje: poboljšava cirkulaciju, prevenira debljinu, povećava količinu zaštitnog HDL-kolesterola u krvi, a smanjuje koncentraciju LDL-kolesterola i triglicerida, smanjuje krvni tlak, povoljno djeluje na metabolizam šećera i na sustav zgrušavanja krvi, smanjuje stres koji stezanjem krvnih žila također sudjeluje u nastanku ateroskleroze. Sva djeca bi trebala biti svakodnevno aktivna na načine koji su u skladu s njihovom dobi, spolom i postignutim stupnjem psihomotoričkog razvoja. Za postizanje i održavanje zadovoljavajuće razine kardiovaskularnog zdravlja dodatno bi se trebala baviti intenzivnom tjelesnom aktivnošću poput športa, plesa ili druge strukturirane aktivnosti barem 3 puta tjedno po 30 minuta. U radu su navedene i prve smjernice za tjelesnu aktivnost dojenčadi, male i predškolske djece objavljene od Američkog društva za šport i tjelesnu edukaciju. Iako roditelji i edukacijske ustanove (vrtići, škole) imaju posebnu ulogu, odgovornost za (ne)bavljenje tjelesnom aktivnošću treba snositi čitavo društvo, a zdravstveni djelatnici bi trebali imati vodeću ulogu u educiranju javnosti o dobrobitima tjelesne aktivnosti. Osobita vrijednost bavljenja aktivnošću u djetinjstvu je usvajanje aktivnog životnog stila, tako da aktivno dijete postane aktivni odrasli, što bi pridonijelo smanjenju morbiditeta i mortaliteta i od kardiovaskularnih bolesti od kojih trenutno umire svaki drugi hrvatski državljanin.

TJELESNA AKTIVNOST –; djeca; KARDIOVASKULARNE BOLESTI - prevencija

nije evidentirano