hrvatski

Procjena utjecaja industrijskih i komunalnih otpadnih voda na kakvoću vode hiporeičke zone rijeke Save, Hrvatska

Komunalne i industrijske vode koje se ispuštaju u rijeku Savu značajno utječu na kakvoću podzemne i površinske vode. One sadrže organske zagađivače, gnojiva i teške metale koji imaju štetne učinke na ljudsko zdravlje, biološku raznolikost i okoliš1. Cilj istraživanja bio je procijeniti antropogeni utjecaj na kakvoću intersticijske vode hiporeičke zone rijeke Save mjerenjem fizikalno-kemijskih pokazatelja, uključujući hranjive tvari u vodi te ukupni organski ugljik u sedimentu na dvije lokacije (Medsave i Jarun) tijekom četiri sezone (zima 2018., proljeće, ljeto i jesen 2019.). Sprud Medsave smješten je oko 3 km uzvodno, a sprud Jarun oko 13 km nizvodno od ispusta otpadnih voda grada Zaprešića. Kroz javni sustav odvodnje grada Zaprešića sakupljaju se, pored komunalnih otpadnih voda, i obrađene otpadne vode farmaceutske industrije. Na koncentracije hranjivih tvari i organskog ugljika te fizikalno-kemijske čimbenike utječe ispuštanje otpadnih voda, ali i hidrometeorološke prilike, poput vodostaja i protoka. U ljeto i jesen zabilježen je u prosjeku niži vodostaj (-249 cm) i manji protoci vode (122 m3/s) na obje lokacije, u usporedbi s proljećem i zimom (-214 cm ; 179 m3/s). Nitrati su na obje postaje bili viši u proljeće i jesen, što se može povezati s većom količinom oborina i ispiranjem s poljoprivrednih zemljišta. Koncentracije nitrita, ortofosfata te kemijska potrošnja kisika bili su viši na lokaciji Jarun u odnosu na Medsave. Ortofosfati su na Jarunu u hiporeičkoj zoni u proljeće viši (0, 236 mg/L) od granične vrijednosti za podzemne vode (0, 200 mg/L) te viši od granične vrijednosti za dobru kategoriju ekološkog stanja površinskih voda (0, 1 mg/L za tip tekućica HR-R_5b)2. Ukupni organski ugljik (TOC) u intersticijskoj vodi i sedimentu je bio viši na Medsave, što može biti posljedica velikog broja obradivih površina uz rijeku Savu. Zaključno, za očuvanje kakvoće voda potreban je kontinuirani monitoring i osiguravanje drugog i trećeg stupnja pročišćavanja otpadnih voda. Literatura: 1. Simić, V., Petrović, A., Erg, B., Dimović, D., Makovinska, J., Karadžić, B., Paunović, M. (2015): Indicative Status Assessment, Biodiversity Conservation, and Protected Areas Within the Sava River Basin. The Handbook of Environmental Chemistry, Springer, Berlin, Heidelberg 2. Uredba o standardu kakvoće voda (2019): Narodne novine, br. 96

antropogeni utjecaj ; zagađenje ; podzemne vode ; hranjive tvari ; fizikalno-kemijski čimbenici

nije evidentirano