hrvatski

120 godina arheoloških i speleoloških istraživanja na zadarskom području / 120 years of archaeological and speleological research in the Zadar region

Interes za otkrivanjem podzemlja na zadarskom području spada u same početke tog tipa istraživanja na prostoru Hrvatske i Europe. Najstariji pisani dokument o nekoj speleološkoj strukturi u Hrvatskoj potječe iz arhivskih spisa Samostana sv. Krševana u Zadru koji datira u 1069. g., a vezuje se za područje mjesta Preko na otoku Ugljanu. Kao oznaka za špilju navodi se starohrvatski toponim pećica (pechiça), odnosno pećina – važan prostorni orijentir samostanskih posjeda. Najranija posjećivanja planina i planinskog podzemlja zabilježena u formi literarnog karaktera u Europi i svijetu nalazimo u romanu Planine iz 16. st. našeg poznatog pisca Petra Zoranića podrijetlom s ninskog područja. U njemu se po prvi put spominju spilje, pećine i jame na području južnog Velebita i Dinare koje je pisac vrlo vjerojatno i osobno posjećivao. Prva organizirana istraživanja podzemlja u Hrvatskoj vezuju se uz osnivanje Planinarsko- turističkog društva Liburnia 1899. g. u Zadru. Ta organizacija regionalnog karaktera djelovala je na području Kraljevine Dalmacije (od Raba do Budve) s ciljem, među ostalim, i istraživanja špilja i prethistorijskih nalaza u njima… Godine 1900. u okviru Društva osnovan je istoimeni Speleološki odjel Liburnia (koji i danas djeluje pod istim nazivom), a 1908. g. i Znanstveni odbor za istraživanje špilja. Sa spomenutih istraživanja ostala je tek štura dokumentacija, među kojom je i najstarija fotografija sigovine, odnosno unutrašnjosti neke pećine (Strašna peć) u Hrvatskoj. U radu se donosi presjek rada na arheološkim istraživanjima u speleološkim objektima provedenim tijekom 20. st. na zadarskom području. Provedena istraživanja mogu se po tipu podijeliti na ona prospekcijskog karaktera te iskopavanja. Radom na arhivskim izvorima prikupljeni su podatci o početcima i razvoju istraživanja na zadarskom području, kao i nekim i danas nepoznatim arheološkim i speleološkim lokalitetima. Također se donosi osvrt na problematiku terminologije pećina/spilja/špilja u okviru današnje moderne upotrebe i utjecaja na toponimiju pojedinih područja Hrvatske. Interest in discovering the underground in the Zadar region dates back to the very beginning of this kind of research in Croatia and Europe. The oldest written document about a certain speleological structure in Croatia is found in archival scripts of the Monastery of St Chrysogonus in Zadar, dating to the year 1069, in relation to the area of Preko on the island of Ugljan. Old Croatian toponym pećica (pechiça) or pećina was used as a designation for a cave, which was an important spatial landmark of the monastery estates. The earliest visits to the mountains and the mountain underground recorded in form of a literary work in Europe and worldwide can be found in the 16th-century novel Planine (Mountains) by our famous writer Petar Zoranić, from the Nin region by descent. This novel contains the first mention of caves and pits in the area of southern Velebit and Dinara, mountains that the writer probably used to visit. The first organized research of the underground in Croatia is related to the foundation of Mountaineering and Tourist Association Liburnia in the year 1899 in Zadar. This regional organization was active in the area of the Kingdom of Dalmatia (from Rab to Budva), one of its aims being research of caves and prehistoric finds in them... In the year 1900, Speleology Department Liburnia was established within the Association (still active under the same name), and in the year 1908 Scientific Board for Cave Research was founded. Only scarce documents were preserved of the mentioned research, including the oldest photograph of speleothems, that is, an interior of a cave (Strašna peć) in Croatia. The paper presents an overview of archaeological research in speleological objects conducted in the 20th century in Zadar region. The research conducted can be divided into prospections and excavations. Archival sources were used to collect data about the beginnings and development of the research in the Zadar region, as well as about some archaeological and speleological sites that are presently unknown. The paper also raises issue of modern-day usage of cave terminology pećina/spilja/špilja and the resulting influence on toponymy in some parts of Croatia.

Zadarsko područje, arheološka i speleološka istraživanja, arhivski izvori, Speleološki odsjek Liburnija, terminologija, pećina, špilja, toponimija

nije evidentirano

engleski

120 years of archaeological and speleological research in the Zadar region

Interes za otkrivanjem podzemlja na zadarskom području spada u same početke tog tipa istraživanja na prostoru Hrvatske i Europe. Najstariji pisani dokument o nekoj speleološkoj strukturi u Hrvatskoj potječe iz arhivskih spisa Samostana sv. Krševana u Zadru koji datira u 1069. g., a vezuje se za područje mjesta Preko na otoku Ugljanu. Kao oznaka za špilju navodi se starohrvatski toponim pećica (pechiça), odnosno pećina – važan prostorni orijentir samostanskih posjeda. Najranija posjećivanja planina i planinskog podzemlja zabilježena u formi literarnog karaktera u Europi i svijetu nalazimo u romanu Planine iz 16. st. našeg poznatog pisca Petra Zoranića podrijetlom s ninskog područja. U njemu se po prvi put spominju spilje, pećine i jame na području južnog Velebita i Dinare koje je pisac vrlo vjerojatno i osobno posjećivao. Prva organizirana istraživanja podzemlja u Hrvatskoj vezuju se uz osnivanje Planinarsko- turističkog društva Liburnia 1899. g. u Zadru. Ta organizacija regionalnog karaktera djelovala je na području Kraljevine Dalmacije (od Raba do Budve) s ciljem, među ostalim, i istraživanja špilja i prethistorijskih nalaza u njima… Godine 1900. u okviru Društva osnovan je istoimeni Speleološki odjel Liburnia (koji i danas djeluje pod istim nazivom), a 1908. g. i Znanstveni odbor za istraživanje špilja. Sa spomenutih istraživanja ostala je tek štura dokumentacija, među kojom je i najstarija fotografija sigovine, odnosno unutrašnjosti neke pećine (Strašna peć) u Hrvatskoj. U radu se donosi presjek rada na arheološkim istraživanjima u speleološkim objektima provedenim tijekom 20. st. na zadarskom području. Provedena istraživanja mogu se po tipu podijeliti na ona prospekcijskog karaktera te iskopavanja. Radom na arhivskim izvorima prikupljeni su podatci o početcima i razvoju istraživanja na zadarskom području, kao i nekim i danas nepoznatim arheološkim i speleološkim lokalitetima. Također se donosi osvrt na problematiku terminologije pećina/spilja/špilja u okviru današnje moderne upotrebe i utjecaja na toponimiju pojedinih područja Hrvatske. Interest in discovering the underground in the Zadar region dates back to the very beginning of this kind of research in Croatia and Europe. The oldest written document about a certain speleological structure in Croatia is found in archival scripts of the Monastery of St Chrysogonus in Zadar, dating to the year 1069, in relation to the area of Preko on the island of Ugljan. Old Croatian toponym pećica (pechiça) or pećina was used as a designation for a cave, which was an important spatial landmark of the monastery estates. The earliest visits to the mountains and the mountain underground recorded in form of a literary work in Europe and worldwide can be found in the 16th-century novel Planine (Mountains) by our famous writer Petar Zoranić, from the Nin region by descent. This novel contains the first mention of caves and pits in the area of southern Velebit and Dinara, mountains that the writer probably used to visit. The first organized research of the underground in Croatia is related to the foundation of Mountaineering and Tourist Association Liburnia in the year 1899 in Zadar. This regional organization was active in the area of the Kingdom of Dalmatia (from Rab to Budva), one of its aims being research of caves and prehistoric finds in them... In the year 1900, Speleology Department Liburnia was established within the Association (still active under the same name), and in the year 1908 Scientific Board for Cave Research was founded. Only scarce documents were preserved of the mentioned research, including the oldest photograph of speleothems, that is, an interior of a cave (Strašna peć) in Croatia. The paper presents an overview of archaeological research in speleological objects conducted in the 20th century in Zadar region. The research conducted can be divided into prospections and excavations. Archival sources were used to collect data about the beginnings and development of the research in the Zadar region, as well as about some archaeological and speleological sites that are presently unknown. The paper also raises issue of modern-day usage of cave terminology pećina/spilja/špilja and the resulting influence on toponymy in some parts of Croatia.

Zadar region, archaeological and spelelogical research, archival sources, Speleology Department Liburnija, terminology, cave, toponymy

nije evidentirano