hrvatski

Suzbijanje pjegavosti šećerne repe – primjer iz prakse

Cilj ovog rada bio je analizirati provedenu zaštitu u suzbijanju pjegavosti lista šećerne repe (Cercospora beticola Sacc.) te prikazati ostvaren prinos i kvalitetu šećerne repe u petogodišnjem razdoblju (2016. – 2020.). U analiziranom razdoblju prvo tretiranje fungicidom provodilo se zbog prevencije već u prvoj ili drugoj dekadi lipnja. Ovisno o vegetacijskoj sezoni, zaštita je provedena u 4 (2016. – 2018.) ili 5 navrata (2019. i 2020.). Razmak između tretiranja je bio između 14 i 20 dana. Zadnje tretiranje provelo se krajem prve dekade kolovoza. U svakom tretiranju fungicidima korištena je kombinacija organskih sistemičnih fungicida i sredstava na bazi bakra (bakreni oksiklorid) što se pokazalo uspješnim u očuvanju lisne rozete. Prinos korijena šećerne repe iznosio je prosječno 74, 4 t/ha, a sadržaj šećera u korijenu 15, 86%. Najveći prinos korijena bio je 2016. godine (80, 8 t/ha), kada je zaštita od gljivice Cercospora beticola bila provedena u 4 navrata. Najmanji prinos i sadržaj šećera ostvaren je 2019. godine, (65, 2 t/ha i 12, 24%), jer je nakon tuče u srpnju šećerna repa retrovegetirala.

Cercospora beticola ; šećerna repa ; prinos ; kvaliteta ; vremenske prilike

nije evidentirano