hrvatski

Posljedice rata na dječje agresivno i prosocijalno ponašanje.

Porast agresivnog ponašanja jedna je od najčešće očekivanih posljedica rata na djecu. Premda rezultati istraživanja nisu konzistentni čini se ipak da postojeći nalazi podržavaju takvo očekivanje. Permisivan stav društva prema agresivnosti i njezino pozitivno vrednovanje, izloženost agresivnim modelima, brojni izvori frustracije i prijetnje te pojačana sklonost pripisivanja loše namjere tuđem ponašanju neki su od mehanizama kojima rat ostvaruje takav utjecaj. Uz takav porast agresivnosti obično se veže i smanjenje prosocijalnog ponašanja. Ovakav nepoželjan učinak rata na razvoj agresivnog i prosocijalnog ponašanja ne tiče se samo djeteta i njegove neposredne okoline, već se odražava znatno šire i dugoročnije, jer je agresivno ponašanje u djetinjstvu povezano s kasnijom delinkvencijom i kriminalitetom, a postoje također i podaci koji ukazuju na međugeneracijsku stabilnost i prijenos agresivnosti. Stoga većina društava takvim oblicima ponašanja poklanja izuzetnu pažnju. Važno je istaknuti da je ukupna slika o povezanosti između rata i dječjeg agresivnog i prosocijalnog ponašanja prilično složena i da postoje brojni činitelji o kojima ovisi hoće li kod djece izložene ratnim stresorima i traumama doći do porasta agresivnog i smanjenja prosocijalnog ponašanja. Poznavanje takvih zaštitnih činitelja (koji smanjuju vjerojatnost povećanja agresivnog i smanjenja prosocijalnog ponašanja kod djece izložene ratu) s jedne strane kao i dodatnih rizičnih činitelja (koji povećavaju negativan učinak rata na ove oblike djetetova ponašanja) s druge strane omogućuje nam ne samo bolje razumijevanje načina na koji odrastanje u ratno i poslijeratno vrijeme utječe na razvoj dječje agresivnosti i prosocijalnog ponašanja, već i učinkovitije planiranje prevencijskih i intervencijskih programa.

ratni stresori i traume; djeca; agresivno ponašanje; prosocijalno ponašanje; zaštitni činitelji; roditeljsko ponašanje; prevencija i tretman

nije evidentirano