hrvatski

Samoprocjene studenata o kompetencijama za odgojno- obrazovnu inkluziju

Odgojno-obrazovna inkluzija velik je izazov suvremenim pedagoškim stremljenjima. Ona danas nije pitanje izbora i htijenja, nego imperativ i potreba društva i vremena u kojemu živimo. Pod odgojno-obrazovnom inkluzivnom praksom u školskome kontekstu podrazumijeva se uključivanje svakoga djeteta kao jednakopravnoga člana društva u odgojno-obrazovni sustav, uvažavanje njegovih specifičnih potreba i omogućavanje najvećega mogućeg razvoja svih njegovih potencijala. Temeljne su odrednice inkluzivnoga odgojno obrazovnog sustava otvorenost, fleksibilnost, uvažavanje različitosti svakoga pojedinog učenika, spremnost na pomoć i suradnju, aktivno sudjelovanje u svim školskim aktivnostima. Kako bi se inkluzija uspješno i kvalitetno provodila i implementirala, potrebne su promjene na svim razinama – na razini učionice, odgojno-obrazovne ustanove, uže i šire lokalne zajednice te cijeloga društva. Razvoj i kvaliteta odgojno-obrazovne inkluzije ovisi o svim dionicima odgojno obrazovnoga procesa: učiteljima, učenicima, roditeljima, stručnim suradnicima i ravnateljima. Ostvarivanje inkluzivnoga pristupa, među ostalim, uvelike ovisi i o stavovima koje učitelji i nastavnici imaju o kompetencijama koje posjeduju za njegovo provođenje. Budući da su stavovi relativno trajna kategorija, važno je dobiti uvid u procjene budućih učitelja i nastavnika o kompetencijama koje posjeduju za uspješnu primjenu inkluzije u odgojno-obrazovnome procesu. Upravo će stoga cilj istraživanja biti ispitati razlike u samoprocjeni kompetencija za odgojno-obrazovnu inkluziju među studentima, budućim magistrima primarnoga obrazovanja i budućim predmetnim učiteljima / nastavnicima, odnosno studentima nastavničkih usmjerenja. Ispitivanjem će se obuhvatiti studenti završne godine Učiteljskoga fakulteta te završnih godina nekoliko fakulteta koji imaju nastavnička usmjerenja Sveučilišta u Zagrebu. Osim toga ispitat će se i spolne razlike u samoprocjeni studenata o kompetencijama za odgojno-obrazovnu inkluziju. Dobiveni bi rezultati mogli uputiti na postojanje spolnih razlika te razlika u procjenama kompetencija studenata različitih fakulteta za odgojno-obrazovnu inkluziju što bi moglo implicirati potrebu redefiniranja postojećih studijskih programa sa svrhom promoviranja inkluzivne kulture škole.

odgojno-obrazovna inkluzija, spolne razlike, studijski programi, učenici s teškoćama u razvoju, učitelji

nije evidentirano