hrvatski

Za ili protiv života na selu? Stavovi visokoobrazovanih mladih ljudi o životu u hrvatskim ruralnim područjima

Odlazak mladih predstavlja jedan od ključnih problema za opstanak hrvatskih ruralnih područja, kako u demografskom tako i posljedično u ekonomskom, socijalnom, kulturnom, političkom i svakom drugom smislu. Smanjenje udjela mladih u ruralnom stanovništvu očituje se u senilizaciji ruralnih područja, deagrarizaciji, odnosno sveukupnoj deruralizaciji i kontinuiranom propadanju tih područja kao mjesta življenja i rada. S obzirom na to da mlado stanovništvo uglavnom odlazi zbog daljnjeg obrazovanja ili zaposlenja, prilike za što ima naročito malo za one s višim obrazovanjem, cilj je ovog rada istražiti koji su to čimbenici privlačenja i odbijanja iz perspektive hrvatskog mladog visokoobrazovanog stanovništva da se vrate ili dođu živjeti u ruralna područja. U ovom će radu biti prikazani rezultati kvantitativnog empirijskog istraživanja provedenog metodom internetske ankete 2020. godine na prigodnom uzorku od N = 582 studenata šest fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čime su obuhvaćena sva ključna znanstvena i umjetnička područja. Studenti su odgovarali na pitanja o tome kako percipiraju prednosti i nedostatke života u ruralnim područjima, žele li se nakon završenog studija vratiti ili preseliti u njih te o razlozima zašto. Izjasnili su se i o tome koji su im elementi infrastrukturne opremljenosti važni da bi se odlučili živjeti u ruralnim područjima, budući da se to pokazalo važnim čimbenikom u ranijim istraživanjima. Rezultati su korelirani i s osnovnim sociodemografskim obilježjima ispitanika. Rezultati pokazuju da se 40% studenata želi vratiti/preseliti u ruralna područja, i to preko polovice (55%) onih koji su porijeklom iz ruralnih područja, a značajno manje onih iz urbanih područja, koji preferiraju ostanak u gradu. Za povećanje privlačnosti ruralnih područja visokoobrazovani mladi ključnim smatraju poboljšanje komunalne i prometne infrastrukture, ali i mogućnost zaposlenja u struci, prije svega omogućavanjem bolje prometne povezanosti s gradovima u kojima planiraju raditi. Vezano za rad u poljoprivredi, smatraju da bi im novčani poticaji, posebice urbanim mladima koji nemaju obiteljsko zemljište ili postojeću infrastrukturu, olakšali početak bavljenja poljoprivredom.

ruralni egzodus, deagrarizacija, visokoobrazovano mlado stanovništvo, hrvatska ruralna područja, ruralni razvoj

nije evidentirano