hrvatski

Mentalno zdravlje osoba s kroničnim bolestima za vrijeme zdravstvene krize uzrokovane COVID-19 pandemijom

Svjetska zdravstvena organizacija 11. ožujka 2020. proglasila je respiratornu bolest uzrokovanu virusom SARS-CoV-2019 globalnom pandemijom. Dosadašnjim istraživanjima i kliničkom praksom dobiva se uvid kako su u većem riziku od ozbiljnije kliničke slike, ali i smrtnog ishoda od COVID-19 (koronavirusa) osobe koje u anamnezi imaju zabilježene kronične bolesti (Graziano i sur., 2020). Dokazano je i kako osobe s kroničnim bolestima imaju veće šanse za razvijanjem određenih poteškoća na planu mentalnog zdravlja za vrijeme trajanje pandemije (Brooks i sur., 2020). Cilj ovog istraživanja bio je za vrijeme trajanja pandemije ispitati zastupljenost depresivnosti, anksioznosti i stresa na hrvatskom uzorku između skupine pojedinaca koji navode da boluju i onih koji navode da ne boluju od kroničnih bolesti. Također, cilj istraživanja bio je i provjeriti postoji li moderacijski učinak kroničnih bolesti na odnos nade u budućnost i anksioznosti, depresivnosti i stresa. Podaci su prikupljeni u sklopu šireg istraživačkog projekta Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. U istraživanju je sudjelovalo 1482 sudionika (od čega 1230 žena), prosječne dobi 33, 3 godine (SD=12, 2 godine). Od ukupnog broja sudionika, njih 205 navodi kako boluje od neke kronične bolesti. Za potrebe konkretne studije izdvojeni su relevantne skale koje su bile dio opširnijeg online upitnika: Adaptirana skala depresivnosti, anksioznosti i stresa (Reić Ercegovac i Penezić, 2012) ; Adaptirana skala nade u budućnost (Tucak Junaković, 2010) te upitnik demografskih podataka. Utvrđeno je kako postoji statistički značajna razlika u anksioznosti: t(245, 96) = 3, 82 ; p < , 001 uz malu veličinu efekta: d = 0, 34, u stresu: t(263, 93) = 2, 32 ; p = , 02 uz malu veličinu efekta: d = 0, 18 te u depresivnosti: t(255, 1) = 2, 41 ; p = , 02 uz malu veličinu efekta: d = 0, 2. U svim slučajevima su osobe koje imaju kroničnu bolest postizale više rezultate. Nadalje, pokazalo se kako kronične bolesti imaju značajan moderacijski učinak u odnosu nade u budućnost i anksioznosti: F(1, 1480) = 13, 1 ; p < , 001 ; ΔR2 = , 01, depresivnosti: F(1, 1480) = 3, 86 ; p = , 0497 ; ΔR2 = , 002 i stresa: F(1, 1480) = 13, 1 ; p < , 001 ; ΔR2 = , 002. Negativna povezanost nade u budućnost i indikatora mentalnog zdravlja veća je kod osoba koje imaju neku kroničnu bolest. Obzirom na dobivene rezultate, u narednom periodu je potrebno usmjeriti dodatne resurse na očuvanje ne samo fizičkog, već i mentalnog zdravlja pojedinaca koji boluju od kroničnih bolesti.

koronavirus ; zdravstvena kriza ; indikatori mentalnog zdravlja ; nada u budućnost

nije evidentirano