hrvatski

COVID 19 infekcija u djece

Infekcija SARS-CoV-2 virusom u djece prenosi se, dijagnosticira i liječi slično kao u odraslih. S druge strane, postoje neke posebnosti infekcije u ovoj dobi. Jedna od njih je pretežito blaga klinička slika koja je uočena u 90% djece s dokazanom Covid-19 infekcijom. S druge strane, djeca su mogući izvor zaraze. U kliničkoj slici kod djece češće se nego u odraslih javljaju gastrointestinalni simptomi, proljev i povraćanje. Blaga klinička slika u djece objašnjava se „naučenom imunošću“, s obzirom na to da je imunološki sustav djeteta izložen čestim respiracijskim infekcijama, kao i cijepljenjima. Također ulogu ima i natjecanje s drugim virusima na sluznicama, manje komorbiditeta, jača ekspresija ACE 2 receptora koja dovodi do brže reakcije imunološkog sustava djeteta, zatim veći broj limfocita i NK stanica u djece, te brže obnavljanje epitela dišnih puteva. Rizična su ipak djeca s prirođenim srčanim bolestima, metaboličkim bolestima, imunodeficijencijama, bolestima pluća i dišnih puteva, malignim bolestima i pothranjenošću, zatim ona na dugotrajnoj imunosupresivnoj terapiji te dojenčad mlađa od 3 mjeseca. Druga specifičnost dječje dobi s obzirom na Covid-19 infekcije je moguća pojava multisistemskog inflamatornog sindroma, odnosno Kawasaki like sindroma. Multisistemski inflamatorni sindrom povezan s Covidom-19 (MIS-C) je nekontrolirano pojačan upalni imunološki odgovor organizma nakon asimptomatskog ili blagog oblika bolesti, s jakom citokinskom olujom, koji može biti potaknut neutrofilnim ekstracelularnim mrežama (NET). To za posljedicu ima akutnu hipotenziju, kardiogeni šok, multisistemsko organsko zatajenje i diseminiranu intravaskularnu koagulaciju. Posebno je specifična infekcija Covidom-19 u novorođenačkoj dobi. Sa sigurnošću nije dokazan vertikalni prijenos transplacentarno, kao ni virus u majčinom mlijeku. Osnovni način prijenosa je horizontalni prijenos od majke. Stoga se preporučuje dojenje, uz epidemiološke mjere razmaka, maske i dezinfekcije ruku. Novorođenče pozitivne majke potrebno je testirati nakon 24 sata, te zatim svakih 48 sati do negativizacije eventualno pozitivnog nalaza. U malom 27 broju oboljele novorođenčadi javit će se respiratorni distres sindrom, pneumonija, diseminirana intravaskularna koagulacija ili asfiksija. Učinkovitost antivirusnih lijekova u dječjoj populaciji još je upitna zbog nedostatka kliničkih ispitivanja i malog broja teško bolesne djece, ali su u slučaju teške kliničke slike, preporučuje se remdesivir kod djece s akutnom infekcijom.

COVID-19 ; djeca

nije evidentirano