hrvatski

Migracije, identitet i odnos prema zemlji podrijetla: doseljavanje iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku

U Hrvatsku je tijekom socijalističkog razdoblja, ali i nakon neovisnosti najveći broj imigranata dolazio iz Bosne i Hercegovine (BiH). Iako je u suvremenom razdoblju riječ o međunarodnim migracijama, etnička pripadnost, jezik, povijesna i kulturna tradicija imigranata vrlo su slični ili identični s onima društva primitka što im uvelike olakšava integraciju. U radu se analiziraju podaci o migracijama DZS, te manji dio rezultata anketnog istraživanja koje je provedeno 2014. u Sesvetama, „doseljeničkoj“ gradskoj četvrti Zagreba na prosudbenom uzorku stanovnika Hrvatske starijih od 18 godina rođenih u Bosni i Hercegovini (N=301). Rezultati pokazuju da se doseljenici iz BiH ponajprije identificiraju s vjeroispovijesti i nacionalnom pripadnošću. S vjeroispovijesti se u većem broju identificiraju ispitanice i osobe nižeg stupnja obrazovanja, dok se s nacionalnom pripadnošću više identificiraju muškarci. Među elementima identifikacije također su značajnije zastupljeni etničko podrijetlo i grad u kojem žive. Doseljenici iz Bosne i Hercegovine relativno rijetko prate političke, društvene i ekonomske vijesti iz BiH, a kada to čine to je većinom putem hrvatskih medija. Ispitanici u vrlo visokom postotku glasuju na izborima u Hrvatskoj, a u vrlo niskom u BiH i iznimno su malo aktivno građanski angažirani odnosno uključeni u rad pojedinih organizacija.

doseljenici iz BiH ; identitet ; migracije ; transnacionalne veze ; integracija ; Hrvatska

nije evidentirano