hrvatski

Virtualnost kao praznina: ljudska priroda između Istoka i Zapada

Početna pretpostavka ovog (meditativnog) istraživanja jest činjenica da ljudski svijet postojanje započinje kao virtualna realnost koju čovjek stvara organizirajući osjetilne podatke unutar opažajne aktivnosti, koje naknadno razvrstava i strukturira posredstvom jezika. Polazeći od ove pretpostavke, može se ukratko reći da je zapadnjačka misao kročila u svijet utemeljenog na logos, koji se danas poklapa sa realitetom svijeta, odnosno taj je pojam identificiran sa svijetom, fiksacijom bitka u nepromjenjivost Ideje. Nasuprot tome, istočna tradicija održava svijest o promjenjivoj naravi stvarnosti ; to znači da je (svaka) stvarnost u istočnoj misli samo trenutna aktualizacija bitka unutar dijalektičkog procesa koji se razvija i odvija u konstantno zajedništvo oba termina. Ako se u obzir uzme da je za suvremenu znanost tvar u osnovi Praznina, što daje pravo Heraklitu a ne Parmenidu, tada se dolazi do poimanja nihilizma koji ostavlja otvoreno polje za beskonačni izbor mogućnosti, koje je teško obuhvatiti u jedinstvenoj mreži značenja. Naprotiv, orijentalni nihilizam je put koji djeluje unutar smisla života kako bi ga transcendirao i može stoga biti promatran kao jedino moguće prevladavanje povezanosti s temeljem. Ključne riječi: virtualnost, praznina, stvarnost, bitak, ne-bitak, um, tijelo, zapad, istok.

virtualnost ; praznina ; stvarnost ; bitak ; ne-bitak ; um ; tijelo ; zapad ; istok

nije evidentirano