hrvatski

Doprinose li psihosocijalni čimbenici dužem životu dugovječnih osoba?

Suvremena istraživanja starenja usmjerena su proučavanju čimbenika psihološke prilagodbe, koja se pokazala povezanom s dugovječnošću. Dugovječne osobe, starije od 80 godina, pružaju podatke o heterogenosti funkcioniranja te o mogućnosti očuvanja sposobnosti i prilagodbe na životne teškoće i promjene. Stoga raste zanimanje za ispitivanje vrlo starih osoba, broj kojih je u stalnom porastu u populaciji razvijenih zemalja pa tako i u Hrvatskoj. Cilj istraživanja bio je ispitati doprinos psihosocijalnih čimbenika u predviđanju duljine života vrlo starih osoba. Istraživačke varijable bile su: sociodemografska obilježja, odnos s obitelji, kognitivno funkcioniranje, subjektivno zdravlje, subjektivna neovisnosti te kvaliteta života. Uzorak je činilo 343 sudionika u dobi od 80 do 101 godina (prosječno 88 godina), 256 (75%) žena, korisnika 13 domova za starije osobe u Zagrebu. Sudionici su ispitani 2008. godine, individualno, Upitnikom za osobe duboke starosti, u obliku strukturiranog intervjua (projekt HECUBA, HRZZ, IP-01-2018-2497). Dob njihove smrti utvrđena je 2018. godine. U razdoblju od deset godina, 311 (90%) sudionika je preminulo, u prosječnoj dobi od 93 godine. Promatrani skup varijabli doprinio je tumačenju 6% (p < .05) varijance duljine života sudionika. Model Coxove regresije potvrdio je značajno veću vjerojatnosti dužeg života (Chi-square = 14.6 ; p < .01) vrlo starih osoba s boljom kvalitetom života (Exp(B) = .90, p < .05) i boljim kognitivnim funkcioniranjem (Exp(B) = .96, p < .05). Nalazi ukazuju na mogućnost poticanja prilagodbenih sposobnosti dugovječnih osoba, u cilju poboljšanja kvalitete njihovog života, očuvanja kognitivnog funkcioniranja kao i prilagodbe usluga skrbi o sve većem broju osoba u dubokoj starosti, do kraja njihovog života.

dugovječne osobe, duljina života, psihosocijalni čimbenici

nije evidentirano