Što doprinosi duljem životu vrlo starih osoba? (CROSBI ID 712180)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Despot Lučanin, Jasminka ; Škarić-Jurić, Tatjana ; Kroflin, Ana ; Biluš, Maris
hrvatski
Što doprinosi duljem životu vrlo starih osoba?
Dugovječne osobe, stare 80 ili više godina, čine najbrže rastuću podskupinu stanovništva razvijenih zemalja. Istraživanja dugovječnih osoba pružaju podatke o heterogenosti funkcioniranja pojedinaca i o mogućnosti očuvanja sposobnosti prilagodbe na promjene u dubokoj starosti. Dio hrvatskog istraživačkog projekta HECUBA (HRZZ IP-01-2018- 2497) bio je ispitati doprinos sociodemografskih obilježja i psihosocijalnih čimbenika duljini života 345 dugovječnih osoba, korisnika 13 domova za starije osobe u Zagrebu. Prikazani su nalazi dva skupa analiziranih podataka, prikupljenih Upitnikom za osobe duboke starosti, primijenjenog 2008. godine, individualno, u obliku strukturiranog intervjua. Nakon 10 godina, 2018. godine utvrđen je životni status sudionika odnosno dob njihove smrti. Sudionici su doživjeli prosječno 92 godine (raspon 84-103). Prvi skup podataka prikupljen je na 191 sudionika, starih 80-97 godina (prosječno 88), 73% žena, a sadrži njihova sociodemografska obilježja te samoprocjene: odnosa s obitelji, kvalitete života i subjektivnog funkcioniranja. Ispitani muškarci školovali su se značajno više godina od žena, dok u ostalim varijablama nisu nađene značajne rodne razlike. Promatrane varijable doprinijele su 10% objašnjenju duljine života ispitanih dugovječnih sudionika, pri čemu je pojedinačni značajni prediktor dužeg života bio veći broj djece. U ispitanih žena, doprinos istih varijabli dužini života bio je 16, 4% pri čemu su značajni pojedinačni prediktori dužeg života žena bili više godina školovanja i veći broj djece. Drugi skup podataka prikupljen je na 301 sudionika, starih 80–101 godina (prosječno 88), 75% žena a sadrži njihova sociodemografska obilježja, procjenu kognitivnog funkcioniranja te samoprocjene: aktivnosti nakon umirovljenja, subjektivnog funkcioniranja te kvalitete života. Promatrane varijable doprinijele su 6% objašnjenju duljine života ispitanih dugovječnih sudionika, pri čemu su pojedinačni značajni prediktori dužeg života bili bolje kognitivno funkcioniranje i učestalija aktivnost nakon umirovljenja. Nalazi ukazuju na mogućnost poticanja prilagodbenih sposobnosti dugovječnih osoba, kako bi se unaprijedilo kvalitetu života i usluge skrbi o sve većem broju osoba u dubokoj starosti.
dugovječne osobe, duljina života, psihosocijalni čimbenici, longitudinalno praćenje
nije evidentirano
engleski
What contributes to the longevity in very old adults?
nije evidentirano
very old adults, longevity, psychosocial factors, follow-up study
nije evidentirano
Podaci o prilogu
58-58.
2021.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Sažetci priopćenja 28. Godišnje konferencije hrvatskih psihologa: izazovi suvremenog života – kako psiholozi mogu pomoći?
Kalebić Maglica, Barbara ; Miletić, Irena
Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo (HPD)
978-953-49429-1-8
Podaci o skupu
28. godišnja konferencija hrvatskih psihologa "Izazovi suvremenog života – kako psiholozi mogu pomoći?"
predavanje
10.11.2021-13.11.2021
online
Povezanost rada
Etnologija i antropologija, Psihologija, Temeljne medicinske znanosti