hrvatski

Dubrovnik u doba Nikole Sagrija

gospodarska stagnacija koja je zahvatila Republiku na kraju 16. stoljeća u idućem je razdoblju prerasla u krizu praćenu brojnim vanjskopolitičkim problemima, konačnim raskolom patricijata i gospodarskom recesijom na Sredozemlju. Poslije teritorijalnih gubitaka i slabljenja njihova utjecaja na Levantu Mlečani su sve više pojačavali pritisak na Dubrovnik. Pozivajući se na svoj jadranski dominij, na sve su načine favorizirali splitsko stovarište (skelu), pokušavajući umanjiti i posve onemogućiti dubrovačku trgovinu. ometanje prometa, zapljene robe, prisilni nameti, vojne prijetnje i širenje dezinformacija o zaraznim bolestima u Republici bili su samo dio mletačkih mjera. Premda je nastavila odolijevati mletačkim pritiscima i novim iskušenjima poput Lastovske bune (1602.–1606.), Republika se u osvit 17. stoljeća našla na početku dugoga gospodarskoga opadanja, iscrpljujuće klanovske borbe među vlastelom i opće društvene stagnacije.

Nikola Sagri ; Dubrovnik ; Dubrovačka Republika

nije evidentirano