hrvatski

Globalni poredak u post-Covid svijetu

Izlaganje razmatra dvije paralelne tendencije, koje izazivaju političke dvojbe i proturječja uređenja post-pandemijskog međunarodnog poretka: mogućnost deglobalizacije i hiperglobalizacije. Te dvije fundamentalno oprečne tendencije latentno su prisutne u političkom diskursu od izbijanja globalne recesije 2008. U ideološkom, teorijskom i praktičnom obliku, deglobalizacija je proces prisutan najranije od 2013. a konkretni politički izraz dobiva usponom populističkih pokreta, Trumpovom „revolucijom“, Erdoganovom „kontrarevolucijom“ i Brexitom. Hiperglobalizacija pak sve više uzima maha s četvrtom industrijskom revolucijom, umjetnom inteligencijom, hibridnim ratovanjem itd. Pandemija koronavirusa je ove suprotnosti samo radikalizirala, i postavila pred teoriju međunarodnih odnosa bitnu dvojbu: kako će biti uređen post-covid svijet koji, čini se, s jedne strane nužno vodi u reteritorijalizaciju međunarodne politike i istovremeno s druge stvora pretpostavke za daljnju deteritorijalizaciju globalne politike. Posebni će naglasak biti na moguće reforme institucija globalnog upravljanja (koje su pred egzistencijalnim izazovom) ; državnom moći i njenom interesu da se prilagodi novonastalim okolnostima ; i nesrazmjeru ekonomskih i sigurnosnih izazova.

deglobalizacija ; hiperglobalizacija ; država ; interes ; globalno upravljanje

nije evidentirano