hrvatski

Kudrjavcevljev Mediteran

Kao prostor i kao duh što ga je prostor tijekom stoljeća dugoga trajanja oblikovao, Mediteran se brojnošću svojih lica i oblika i prije Braudelove knjige nudio različitim vidovima znanstvenih interpretacija i tumačenja. U obilju njegovih opisa najrječitije su one o 'središtu svijeta' i 'svijetu za sebe', pri čemu nije iscrpljen sav repertoar odrednica što ih sadrži u svojoj pluralnoj naravi. Kada je riječ o hrvatskom udjelu u mediteranskom zajedništvu, gotovo je izlišno govoriti o nacionalnom identitetu bez spomena mediteranstva kao jedne od odrednica njegove troslojne naravi. Uz europsku/srednjoeuropsku i balkansku dimenziju, ona mediteranska po mnogima je – snagom materijalnog i duhovnog naslijeđa – najdublje upisana u nacionalni identitet, vidljiv podjednako u književnosti, filozofiji, kulturi, ali i u mnoštvu sadržaja 'male povijesti' koja o čovjeku i životu govori podjednako rječito kao i 'velike ideje' i pokreti/projekti. Riječ je o svojevrsnim 'blagodatima središta svijeta' koje na svoj način uvjeravaju kako Hegelov 'povratak na jug' nije tek retorički ornatus nego potreba drukčijeg pozicioniranja mediteranskog svijeta u strategijama moći što ih (agresivna) globalizacijska filozofija nameće. Postrance višesmjernih implikacije teme mediteranne i njezina utjecaja kako na identitet Europe tako i hrvatskog udjela u njemu, u radu nas zanima Mediteran gledan iz nostalgične, splitske perspektive. Riječ je o mediteranskom imaginariju Anatolija Kudrjavceva opisanu u knjizi U potrazi za izgubljenim Mediteranom u kojoj su maslina, riba, vino, zanati, običaji, redikuli, nadimci, ćakule, grandece, klapa, balote i marende nosivi elementi ; koja se bavi Mediteranom kao (potonulim) kulturnim blagom, ali i Mediteranom koji se polako utapa i pretvara u sliku 'svijeta bez svojstava' (Musil) kakvu nam svakodnevno isporučuje 'filozofija globalizma' koja ga agresivno preoblikuje u nedonošče svojeg eksperimenta. Pa iako bi se apostrofiranjem odrednice 'splitski' moglo pomisliti kako je riječ o uskoj, možda i kampanilističkoj viziji i nostalgičnom doživljaju jednog 'svijeta u nestajanju', više je riječ o doživljaju 'velike teme' iz perspektive 'male sredine' u kojoj sadržaji male povijesti govore rječitije od krupnih riječi i u njima sakrivenih istina.

Kudrjavcev, Mediteran, nostalgija, izgubljeni i zaboarvljeni svijet

nije evidentirano