hrvatski

Topografija morskog dna - podloga održivog razvoja mora i oceana

Mora i oceani prekrivaju više od 70% površine Zemlje pa ipak unatoč dugoj povijesti batime- trijskih mjerenja svega 20% morske površine je direktno izmjereno. Razvojem metoda za mjerenje du- bina na temelju podataka satelitskih misija, tek krajem prošlog stoljeća dobivena je približna globalna slika topografije morskog dna. 2015. godine održivi razvoj morskih područja definiran je kao jedan od globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda do 2030. godine. Između ostalog kroz po- većanje istraživačkih kapaciteta i znanstvenih spoznaja, Cilj 14 – Život u vodi teži uspostaviti održivo korištenje morskih resursa i očuvanje mora. Batimetrijske metode mogu biti direktne ili indirektne, a dijele se na akustične ili elektromagnetske ovisno o vrsti valova koje koriste. Danas se koriste različite platforme za mjerenje dubina od podvodnih autonomnih vozila, brodova na površini mora do satelite u svojim orbitama visoko iznad zemlje. Svaka metoda ima različit raspon dubina u kojem se može pri- mijeniti te prostornu rezoluciju koja se može postići. Originalnim podacima batimetrijskih izmjera nije lako pristupiti iz dva razloga, svega je petina mora direktno premjerena te su podaci većinom u pri- vatnom vlasništvu. Alternativni izvor batimetrijskih podataka su javno dostupni batimetrijski modeli koji su izračunati koristeći podatke iz više izvora te uglavnom nemaju poznatu kvalitetu podataka. Ipak postoji nekoliko globalnih i regionalnih inicijativa poput Seabed 2030 i EMODnet projekata koji vođeni idejom da jednom izmjereni podaci mogu biti upotrebljeni više puta prikupljaju i objavljuju batimetrijske podatke kroz javne baze podataka ili batimetrijske modele.

batimetrija ; batimetrijske metode ; digitalni batimetrijski model ; EMODnet ; Sea - bed 2030

nije evidentirano