hrvatski

Pedagoške i stručne kompetencije nastavnika teorijskih glazbenih predmeta

Teorijski glazbeni predmeti prisutni su na svim razinama glazbenoga školskog sustava, a svrha im je učenje i svladavanje glazbenoga jezika te unaprjeđivanje razumijevanja glazbe. Prema tome, cilj ovih pomoćnih disciplina je, za razliku od nastave instrumenta i pjevanja, izvan njih samih. Odabir odgovarajućih nastavnih metoda, postupaka i strategija sukladnih funkciji i prirodi teorijskih glazbenih predmeta prvenstveno ovisi o kompetencijama nastavnika i spremnosti za usavršavanje u odgojno-obrazovnom procesu. Upravo su kompetencije nastavnika teorijskih disciplina izrazito specifične s obzirom na to da su za ovladavanje glazbenim fenomenima i pojmovima potrebne godine vježbanja, odnosno, sustavnoga rada na stjecanju vještina. Promatranjem tih aspekata, u radu su se istražile metode učenja i načini organiziranja i izvođenja nastave teorijskih glazbenih predmeta te pedagoške i stručne kompetencije nastavnika teorijskih glazbenih predmeta u osnovnim i srednjim glazbenim školama u Republici Hrvatskoj. Istraživanje se odvijalo tijekom 2016./2017., 2017./2018. i drugoga polugodišta 2018./2019. školske godine, te je obuhvatilo 143 nastavnika teorijskih glazbenih predmeta iz 24 osnovne i srednje glazbene škole iz sveukupno 17 županija Republike Hrvatske. Uzorak od 143 nastavnika teorijskih glazbenih predmeta čini oko 40 % ukupne populacije nastavnika koji podučavaju teorijske glazbene predmete. Istraživanje je provedeno u dva dijela, odnosno, provedeno je kvantitativno i kvalitativno istraživanje. U prvome dijelu istraživanja korišten je postupak anonimnoga anketiranja, a od instrumenata anketni upitnici. Konstruiranim upitnicima ispitani su nastavnici, odnosno, njihova samoprocjena pedagoških i stručnih kompetencija te vlastitih profesionalnih vještina. U drugome dijelu istraživanja kao postupak za prikupljanje podataka korišteno je intervjuiranje te kao instrument, protokol intervjua. Nastavnici su pobliže ispitivani o stručnim kompetencijama, to jest zamoljeni su za procjenu vlastitih kompetencija vezanih uz nastavu Solfeggia, Harmonije i Kontrapunkta. Proveden je strukturirani individualni intervju koji je sadržavao pripremljena pitanja zatvorenoga i otvorenog tipa. Provođenjem kvantitativnoga i kvalitativnog istraživanja dobiveni su rezultati koji ukazuju na to da nastavnici vlastite pedagoške kompetencije ocjenjuju vrlo visoko, kao i to da procjenjuju kako posjeduju dovoljno stručnih kompetencija. Nastavnici, unatoč tome, ipak osjećaju potrebu za osobnim i profesionalnim razvojem, odnosno napredovanjem u nastavi. Vidljivo je također da važnost održavanja kvalitetnoga odnosa i pružanja potpore učenicima s godinama radnoga iskustva raste, a to je izraz jasno razvijenih osobnih kompetencija. Uvidom u stavove o nastavnom planu i programu propisanim uredbama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i metodama rada u nastavi uočeno je da su nastavnici poprilično nezadovoljni propisanim sadržajem, osobito vezanim uz Harmoniju i Kontrapunkt (Polifoniju). Zastarjeli koncepti učenja navedenih predmeta zahtijevaju osuvremenjivanje putem sadržaja koji će se logično nadovezivati i transferirati na glazbene aktivnosti te omogućiti stjecanje vještina potrebnih za učenje, zapamćivanje i interpretaciju glazbe. Izmjene su ostvarive, no trebaju se ticati kako srednjoškolskoga stupnja, tako i ustanova visokoga obrazovanja. Prilagodba nastavnoga plana i programa današnjem kontekstu i revizija kolegija Metodike nastave teorijskih glazbenih predmeta i Pedagoške prakse teorijskih glazbenih predmeta prvi je korak prema promjenama temeljenih na znanstvenim promišljanjima. Spoznaje proizašle istraživanjem pedagoških i stručnih kompetencija nastavnika teorijskih glazbenih predmeta doprinos su osuvremenjivanju nastavnih postupaka ključnih teorijskih glazbenih predmeta poput Solfeggia, Harmonije i Kontrapunkta zasnovanih (postupaka) na znanstveno utemeljenim funkcijama teorijskih glazbenih predmeta. Dobiveni rezultati mogu biti poticaj užoj povezanosti nastave teorijskih glazbenih predmeta s nastavom instrumenta i pjevanja ali i snažnijoj međusobnoj korelaciji teorijskih glazbenih predmeta. Uvid u izvođenje nastave i procjenu vlastitih kompetencija nastavnika stečenih tijekom i nakon studija pridonosi široj perspektivi organizacije svih razina glazbenoga obrazovanja, te mogućih poboljšanja koja mogu znatno utjecati na razvoj kvalitete školskoga sustava. Ono se može očitovati prvenstveno na preinaku Nastavnih planova i programa u osnovnim i srednjim glazbenim školama te na oblikovanje studijskih programa na visokom stupnju glazbenoga obrazovanja. S obzirom da se kompetencije nastavnika teorijskih glazbenih predmeta dosad nisu proučavale s teorijskoga i empirijskoga stanovišta, spoznaje nastale ovim istraživanjem pridonijet će daljnjem razvitku glazbene pedagogije usmjerene učenju teorijskih glazbenih predmeta u skladu sa znanstvenim spoznajama.

nastavnici teorijskih glazbenih predmeta, nastavne metode, nastavni plan i program, pedagoške i stručne kompetencije, teorijski glazbeni predmeti, stjecanje vještina

nije evidentirano