hrvatski

Politički prijepori oko društvene uloge umjetnosti u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata

Razdoblje koje je uslijedilo nakon razaranja i pogibije Drugog svjetskog rata nije dovelo do primirja. Iako nikada nije prerastao u veći oružani sukob, Hladni rat prožeo je ljudsku svakodnevicu napetošću i neizvjesnošću. Tenzije između dviju sukobljenih velesila, kapitalističkog SAD-a i komunističkog SSSR-a, mogu se iščitati u svim područjima tadašnjeg javnog i privatnog života. Zanimljivi obrati događali su se u sferi tadašnje kulture i umjetnosti. Već od samog početka Hladnog rata kultura je prepoznata kao sredstvo kojim se masama može približiti određena ideologija s ciljem širenja njenog utjecaja. Kulturni utjecaji u period Hladnog rata najčešće se razmatraju kroz dihotomije američke apstrakcije i sovjetskog socrealizma. Precizne dihotomije jednim dijelom je moguće iščitavati u ranim godinama Hladnog rata u SAD-u, koji je provodio jasnu antikomunističku politiku, i u SSSR-u. koji je proglasio doktrinu soc-realizma. Međutim u ostalim zemljama svijeta, u kojima su na različite načine SAD i SSSR pokušavali proširiti svoju prevlast, kulturni utjecaji su bili hibridni. Kao rezultat toga, zanimljivi kulturni i umjetnički amalgami stvoreni su u Europi koja je imala svoju stoljetnu kulturnu tradiciju i koja se u poslijeratnom vremenu previrala između istočnih i zapadnih utjecaja. Jedinstveni umjetnički pokreti, kao reakcija na realnost poslijeratnog vremena, stvoreni su i u Aziji, Južnoj Americi i Africi. Uzimajući u obzir umjetničku produkciju različitih zemalja svijeta u vremenu ranog Hladnog rata, cilj je ukazati na važnost kulture u ideološkom sukobu koji je obilježio vrijeme nakon Drugog svjetskog rata.

Hladni rat, soc-realizam, apstraktni ekspresionizam, antikomunizam, poslijeratna Europa

nije evidentirano