hrvatski

Nezamijenjeni jat u slavonskom dijalektu

U radu se na temelju istraţivanja i literature opisuje u kojim današnjim govorima slavonskoga dijalekta još moţemo čuti izgovor „nezamijenjenoga“ jata. Najprije se daje pregled dosadašnjih proučavanja govora s „nezamijenjenim“ jatom slavonskoga dijalekta, a potom se iznose rezultati istraţivanja govora našičke okolice. Istraţivanjem su obuhvaćena sljedeća sela: Podgorač, Šaptinovci, Bokšić, Feričanci i Stara Jošava. Prvi je cjeloviti prikaz govora dvaju sela našičkoga kraja dao Stjepan Ivšić objelodanivši 1907. godine rad o govoru Bokšića i Šaptinovaca, a Stjepan je Sekereš 1982. opisao „nezamijenjeni“ jat u navedenim selima u našičkoj okolici. Dva su razloga zašto su izabrana baš navedena sela. Prvi je razlog što ih Sekereš navodi kao najstarija sela našičkoga kraja u kojima se javlja „nezamijenjeni“ jat, a i u govorima je tih sela, prema Sekerešu, očuvano staro stanje u naglasnom sustavu i morfologiji. (V. Sekereš, 1966) Drugi je razlog što nakon Ivšićeva opisa govora Šaptinovaca i Bokšića (Ivšić, 1907) nemamo cjelovitog suvremenog opisa govora tih dvaju sela. U dosadašnjoj se znanstvenoj dijalektološkoj literaturi slavonski dijalekt prema odrazu jata dijeli na: 1. ikavski, 2. ikavskojekavski, 3. ekavski, 4. jekavski i 5. govori s „nezamijenjenim“ jatom. Niti jedan govor slavonskoga dijalekta nije ijekavski. U literaturi se govori našičkoga kraja obično nalaze u skupini s ekavskim govorima slavonskoga dijalekta. Osim tih govora, navodi se i selo Gradište u kojem je zabiljeţen izgovor „nezamijenjenoga“ jata. U radu će se, dakle, uočiti koliko se izgovor „nezamijenjenoga“ jata moţe čuti u današnjim govorima slavonskoga dijalekta.

slavonski dijalekt, nezamijenjeni jat

nije evidentirano