hrvatski

Tamara Đermanović: Put u moju nepostojeću zemlju

U nakladi beogradskog Samizdata b92 objavljena je 2018. godine četvrta autorska knjiga Tamare Đermanović, redovite profesorice estetike, filozofije i slavenske književnosti pri Fakultetu humanističkih znanosti Sveučilišta Pompeu Fabra u Barceloni: “Put u moju nepostojeću zemlju”. Riječ je o putopisnoj knjizi u kojoj autorica opisuje svoje četrdesetodnevno putovanje iz 2008. po krajevima bivše Jugoslavije s ciljem traženja odgovora na pitanje zašto je u 1990-ima došlo do rata te kako danas razmišljaju ljudi koji žive na prostorima bivših jugoslavenskih republika. Prve utiske je objavila u člancima koje je pisala za katalonske dnevne novine La Vanguardia. Izvorno je knjiga objavljena 2013. na španjolskom jeziku pod naslovom Viaje a mi país ya inexistente u izdanju ALTAIR-a. Srpsko izdanje knjige je dopunjeno iskustvima, putovanjima i zapisima nastalim između 2008. i 2018. godine. Tamara Đermanović je napustila Beograd 1991. i započela novi život u Barceloni. Doktorirala je 2004. na temu “Odnos Rusije i Zapada kroz Dostojevskog ; Zapisi iz podzemlja, Zli dusi i Braća Karamazovi” na Sveučilištu Pompeu Fabra. Njezin doktorski rad je objavljen 2006. u nakladi Herder te je iste godine proglašen za najbolju studiju o Dostojevskom napisanu na španjolskom jeziku. Za sebe tvrdi da nije jugonostalgičarka. Ovim putovanjem i pisanjem knjige htjela je prvenstveno pomoći sebi i drugima da shvate gdje je granica između ideja i vrijednosti u koje se vjerovalo do 1991. naspram stvarnosti raspada Jugoslavije i krvavog rata. Posebno je fokusirana na nestanak jugoslavenskog identiteta s kojim se poistovjećivala sve do 1991. godine. Nekoliko mjeseci nakon unilateralnoga odcjepljenja Kosova odlučila je započeti svoje putovanje. Početna točka je bio Maribor, a posljednja Beograd. Objedinila je svoje osobne uspomene s novim iskustvima, a knjigu je posvetila prijateljima iz Bola, Beograda i Barcelone koji su je naučili da nema važnije domovine od prijateljstva.

Secesija, politike nacionalnih identiteta, konstruktivističke teorije međunarodnih odnosa

nije evidentirano