hrvatski

Istraživanje mogućnosti lijevanja skulpture na nastavi Likovne kulture

Umjetnička radionica namijenjena učiteljima likovne kulture održana je u okviru Županijskog stručnog vijeća učitelja likovne kulture Šibensko- kninske županije 30. studenog 2021. godine. Na radionici se polaznike na početku kratko podsjetilo na osnove tehnologije lijevanja, važne za kiparstvo, da bi se potom istaknulo više razloga zbog kojih bi i učenike u osnovnoj školi bilo korisno upoznati s tim procesom. Prvi je razlog kulturnog karaktera ; antički grčki originali o kojima danas najčešće saznajemo iz rimskih kopija klesanih u kamenu često su bili lijevani u bronci. Za Hrvatsku je to osobito važno zato što je baš ovdje jedan takav rijetki, onda i vrijedni, grčki brončani original pronađen. Riječ je o Hrvatskom Apoksiomenu. Nadalje, u kontekstu suvremene proizvodnje i tehnologije općenito, o lijevanju je važno govoriti i stoga što unatoč postojanju sofisticiranih uređaja poput CNC- strojeva i 3D printera, kojima je moguće do visokog stupnja dovršenosti izrađivati različite proizvode, ono i dalje zauzima važno mjesto i bez njega je nemoguće zamisliti globalno gospodarstvo. Do izražaja ono dolazi i u nekim konkretnim zanimanjima, poput onih vezanih uz obradu metala, stomatologiji ili pak slastičarstvu. Konačno, odljevi skulptura su nešto čime se svakodnevno služimo, a da o tome uopće ne razmišljamo ; svaka kovanica jedan je mali plitki reljef zamišljen u glini, odliven u metalu. S obzirom na to da se tehnologija lijevanja itekako isprepliće s našom svakodnevicom, na radionici su se dalje istraživale mogućnosti za obradu sadržaja vezanih uz lijevanje s učenicima, a s obzirom na postojeće sadržaje odgojno-obrazovnih ishoda domena navedenih u predmetnom kurikulumu Likovne kulture, pri čemu se još kratko osvrnulo na predmetni kurikulum Tehničke kulture te odgojno- obrazovna očekivanja međupredmetne teme Održivi razvoj. U skladu s time se s polaznicima radionice raspravljalo o eventualnim likovnim područjima, pojmovima, tehnikama te umjetničkim djelima kao poticajima koji bi u okviru jednog ili više nastavnih satova, ili možda prije u okviru manje likovne grupe kao izvannastavne aktivnosti, bili prikladni za istraživanje u kontekstu upoznavanja učenika s tehnologijom lijevanja. U drugom dijelu radionice prezentirao se jedan konvencionalni način lijevanja plitkog reljefa (plitki reljef u glini, negativ u gipsu, pozitiv u gipsu) i više eksperimentalnih načina lijevanja iste forme (lijevanje u vrućem ljepilu, lijevanje u kaširanom papiru, lijevanje u papirnoj kaši, lijevanje pomoću listova od voska, lijevanje u bioplastici, lijevanje u silikonu i škrobu, lijevanje u kinetičkom pijesku). Svaki provedeni način lijevanja prvo se kratko opisao, potom se o njemu raspravljalo, onda i vrednovalo konačne rezultate svakog opisanog procesa te se procjenjivala njegova prikladnost za rad s učenicima. Uz to, polaznicima radionice su se izložili i neki posve bezuspješni eksperimenti s lijevanjem (lijevanje u prirodnom pijesku, lijevanje u alufoliji) o kojima se isto raspravljalo.

umjetnička radionica, skulptura, plitki reljef, lijevanje, eksperimentalni pristup, Likovna kultura

nije evidentirano