hrvatski

Odnos perfekcionizma srednjoškolaca sa samopoštovanjem, ispitnom anksioznosti i roditeljskim obrazovnim očekivanjima i aspiracijama

Perfekcionizam, konstrukt koji još uvijek zaokuplja pažnju brojnih istraživača, prvenstveno karakterizira težnja za postizanjem savršenstva. Brojni teoretičari drže da su perfekcionističke težnje djece rezultat imitacije roditeljskog ponašanja i internalizacije njihovih očekivanja. Ranijim istraživanjima uglavnom je ispitivan odnos roditeljskih očekivanja i aspiracija s akademskim postignućima djeteta, dok se malo istraživanja fokusira na povezanost očekivanja i aspiracija od strane roditelja i nekih aspekata psihološkog funkcioniranja djece. Stoga je osnovni cilj ovog istraživanja bio ispitati povezanost dimenzija koje čine adaptivni perfekcionizam (organiziranost i osobni standardi) i onih koje tvore neadaptivni perfekcionizam (zabrinutost zbog pogrešaka, roditeljska očekivanja, sumnja u vlastitu izvedbu i roditeljska prigovaranja) sa samopoštovanjem i ispitnom anksioznosti te roditeljskim obrazovnim očekivanjima i aspiracijama na uzorku hrvatskih srednjoškolaca i njihovih roditelja. Dodatno, istraživanjem je provjerena potencijalna razlika u obrazovnim očekivanjima i aspiracijama između majki i očeva. U istraživanju je ukupno sudjelovalo 136 učenika, od čega 102 učenice i 34 učenika (prosječne dobi 17.43 godina, SD=0.63), te 136 majki (prosječne dobi 45.25 godina, SD=5.41) i 136 očeva (prosječne dobi 48.52 godina, SD=6.32). Ovim istraživanjem utvrđeno je da učenici s nižim samopoštovanjem više brinu o pogreškama, više sumnjaju u vlastitu izvedbu te roditeljska prigovaranja percipiraju višima. S druge strane, učenici koji imaju veći stupanj uvjerenja u vlastite kompetencije više su organizirani. Nadalje, visoko ispitno anksiozni učenici više brinu o pogreškama te sumnjaju u vlastitu izvedbu. Što se tiče obrazovnih očekivanja i aspiracija, utvrđeno je da srednjoškolci svoje standarde formiraju uvažavajući očekivanja i aspiracije majke te idealne aspiracije oca. Drugim riječima, što su realna očekivanja majke i idealne aspiracije obaju roditelja više, viši su i osobni standardi njihovog djeteta. S druge strane, percipirana roditeljska prigovaranja su viša što su realna očekivanja majke niža. Iako nije utvrđena razlika u realnim obrazovnim očekivanjima između roditelja, podaci ukazuju na više idealne obrazovne aspiracije očeva u odnosu na majke.

perfekcionizam, samopoštovanje, ispitna anksioznost, roditeljska obrazovna očekivanja i aspiracije

nije evidentirano