hrvatski

Infodemija ili prekomjerna količina netočnih informacija objavljenih o pandemiji virusa COVID-19

Pandemija koronavirusa ili virusa COVID-19 zadesila nas je u prosincu 2019. godine te se proširila u Europi, a zatim i u cijelome svijetu tijekom 2020. godine. Uz zdravstvenu pandemiju pratila nas je i pandemija mnoštva informacija, dezinformacija i takozvanoga fake newsa, zbog čega je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila infodemiju. Usporedno s borbom protiv pandemije, u smislu pravovremenoga, točnoga i transparentnoga informiranja, mediji diljem svijeta borili su se i protiv infodemije te su profesionalno pratili zbivanja na terenu u svezi sa samom bolešću. Također su svakodnevno pratili i konferencije za novinstvo Nacionalnoga stožera civilne zaštite te tako nastojali amortizirati neizvjesnost javnosti u svezi s razvojem pandemije. No, njihov su posao znatno otežavale brojne mrežne komunikacijske platforme koje su isprva bile preplavljene mnoštvom netočnih, fabriciranih i senzacionalističkih informacija, a koje su konzumenti medijskih sadržaja također pratili radi što bolje informiranosti. Upravo su takve objave bile povod za proglašenje infodemije jer su unijele kakofoniju u medijski diskurs. Mnoge su zemlje pokrenule portale za provjeru točnosti informacija ili fake news tragače kako bi se mogle provjeriti činjenice objavljene na mrežnim komunikacijskim platformama. Tradicionalni su mediji u težnji za točnim informacijama ukazivali i na infodemijske vijesti te preko svojih medijskih kanala pokušavali unijeti ravnotežu u točnost informiranja. U radu ćemo analizirati pojam infodemije i kako se boriti s njom. Jednako tako analizirat ćemo kako su mediji iz nama susjednih zemalja pratili fenomen infodemije, analizirat ćemo izjave znanstvenika koje su nerijetko bile u koliziji, što je ostavljalo prostora za pojavu lažnih vijesti te dezinformacija u ionako kaotičnome vremenu. Deskriptivnom analizom sadržaja medija dat ćemo presjek medijskoga praćenja infodemije u Republici Hrvatskoj i susjednim zemljama. Također ćemo metodom analize sadržaja analizirati izjave predstavnika Nacionalnoga stožera civilne zaštite i znanstvenika objavljene u prvome valu pandemije koje su bile u koliziji, a koje su možebitno utjecale na porast broja netočnih i neprovjerenih te pogrešno interpretiranih informacija.

infodemija ; tradicionalni mediji ; mrežni mediji ; analiza sadržaja ; znanstvenici

nije evidentirano