hrvatski

Žene u plemićkim zbirkama istočne Hrvatske – od slikarica do mecena i kolekcionarki

Likovne zbirke plemićkih obitelji istočne Hrvatske u novije su vrijeme predmet intenzivnih istraživanja, osobito u svjetlu pitanja provenijencije materijala u hrvatskim muzejskim ustanovama. U kontekstu odnosa umjetnost – žena sagledavanje ovoga materijala donosi niz zanimljivih povijesno-umjetničkih fenomena i osobnosti. Najznačajnije likovne zbirke ovoga tipa nastale su početkom 18. stoljeća i razvijale se sve do Drugog svjetskog rata, kada su njihova djela bila većinom transferirana u brojne ustanove i muzejske zbirke diljem Hrvatske. U širokom dijapazonu umjetnika i umjetnina koja pokrivaju vremenski raspon od djela baroka do moderne umjetnosti susrećemo imena žena koje su u promatranim zbirkama ostavile neizbrisiv trag. U plemićkim zbirkama nailazimo na mnoštvo portreta žena, najčešće članica plemićkih obitelji, no u kontekstu ovoga rada daleko je zanimljiviji pregled uloge žena kao stvarateljica umjetnina ili žena koje su kreirale likovne zbirke u smislu mecena i kolekcionarki. Među slikaricama nalazimo hrvatsku umjetnicu Nasta Rojc (1883. – 1964.), no zanimljivo je istaknuti i nešto djela kojima su autorice same pripadnice plemićkih obitelji, poput Alvine grofice Pejačević (1830. – 1882.). Ona je sa suprugom Pavlom grofom Pejačevićem kolekcionirala posebnu vrijednu umjetničku zbirku unutar koje nalazimo značajan broj umjetnina slikara i profesora s bečke Akademije Karla Rahla (1812. – 1865.). Zapažene su mecenatske i kolekcionarske sklonosti Ludvine grofice Eltz (1826. – 1889.), Elizabete (Lile) grofice Pejačević (1860. – 1941.) i Amalije (Ilme) grofice Mailáth (1866. – 1941.), a poseban trag u razvoju obiteljske zbirke ostavila je Julijana grofica Normann-Ehrenfels (1868. – 1959.).

Plemićke kolekcije, istočna Hrvatska, žene, slikarice, mecene

nije evidentirano