hrvatski

Jezična politika u Italiji i Hrvatskoj: institucionalni odgovori na utjecaj pandemije na jezik

Jezična politika u svakom je društvu prisutna kroz niz eksplicitnih, institucionaliziranih pravila, ali i nepisanih, implicitnih društvenih normi. Tako svaka zajednica ima svoje načine na koje odgovara na učinke koje globalizacija ima na njen jezik. Primjerice, ovisno o općoj orijentaciji prema purizmu ili jezičnom liberalizmu, svako društvo ima svoj prag tolerancije na neadaptirane tuđice kojima se imenuju novi pojmovi. U posljednjim su desetljećima mediji preuzeli ulogu najistaknutijih jezičnih inovatora, tj. kreatora neologizama. Zbog toga ćemo sociolingvističku analizu leksika koji je iznjedrila zdravstvena kriza uzrokovana korona virusom COVID-19 provesti na primjeru korpusa neologizama preuzetih iz izdanja talijanskih i hrvatskih dnevnih novina objavljenih između veljače 2020. i kolovoza 2021. U ovom će se izlaganju prikazati načini na koje se talijanski jezikoslovci i institucije odnose prema promjenama u jeziku uzrokovanima pandemijom i provode svoju jezičnu politiku. Izložit ćemo usporedbu s hrvatskom situacijom, ističući sličnosti i različitosti te pojašnjavajući razloge zbog kojih je do razlika došlo.

jezična politika, jezično planiranje, neologizmi

nije evidentirano