hrvatski

Višerezolucijsko modeliranje erozije tla korištenjem geoprostornih tehnologija

Erozija tla predstavlja primarni uzrok degradacije tla na globalnoj razini, koji je izravno odgovaran za dugoročno smanjivanje poljoprivredne produktivnosti i značajne financijske gubitke. Velika prostorna rasprostranjenost i raznolikost erozijskih oblika, prisutnost surovih klimatskih predisponirajućih čimbenika te specifični ogoljeni krški krajolik čine otok Pag idealnim prostorom za sustavno proučavanje pojavnosti i intenziteta procesa erozije tla. Osnovni cilj ove doktorske disertacije je razvoj višerezolucijskog metodološkog pristupa za sustavno proučavanje procesa erozije tla, zasnovanog na upotrebi više istraživačkih razina, različitog prostornog obuhvata i ciljeva istraživanja. Metodološki okvir razvijenog višerezolucijskog pristupa proučavanju erozije tla omogućio je proučavanje različitih aspekata procesa erozije tla, kroz tri različite razine istraživanja. Makro razina istraživanja obuhvaća proces izrade višekriterijskog GIS modela podložnosti eroziji tla visoke rezolucije, za čitav prostor otoka Paga. Unutar mezo razine istraživanja je na temelju visokorezolucijskih modela provedeno praćenje višegodišnjeg (2014. – 2018.) i jednogodišnjeg (2019. – 2020.) intenziteta erozije tla. Mikro razina istraživanja obuhvaća aktivnosti vezane za optimizaciju intervalnih TLS izmjera i detekciju subcentimetarskih prostorno-vremenskih promjena uzrokovanih retrogradnim pomicanjem čela jaruge. Primjenom razvijenog višerezolucijskog pristupa proučavanju erozije tla ostvareni su svi postavljeni ciljevi doktorske disertacije. Izrađen je prvi visokorezolucijski (1 m) model podložnosti eroziji tla, na temelju kojega su izdvojeni najugroženiji dijelovi otoka. U konačnici je utvrđeno da oko 40 % površine otoka Paga spada u zone visoko ili vrlo visoko podložnosti eroziji tla. Praćenjem višegodišnjeg intenziteta erozije tla utvrđeni su aktivni tragovi erozije tla unutar tri od ukupno pet jaruga analiziranih unutar poluotoka Santiš. Utvrđena je velika varijabilnost u prostornom obuhvatu i ukupnoj količini erodiranog materijala. Najviše PVP (oko 85 %) detektirano je unutar dva čela jaruge Santiš. Utvrđeni jednogodišnji volumetrijski intenzitet erozije tla unutar jaruge Santiš iznosi 13.46 m3 . Analiza odnosa između utvrđenog jednogodišnjeg intenziteta i kartiranih litoloških jedinica pokazala je da se najviše PVP javilo unutar naslaga karbonatnih pješčenjaka i pijesaka te naslaga smeđeg tla. Zabilježena je izražena godišnja varijabilnost intenziteta erozije tla, koja je dovedena u kodnos s osciliranjem količine i rasporeda oborina. Unutar mikro razine istraživanja provedena je optimizacija intervalnih TLS izmjera i aerofotogrametrijskih snimanja. Dok je optimizacijom TLS izmjera omogućena vrlo visoka (> 90 %) pokrivenost kompleksne morfologije odabranog dijela jaruge Santiš, optimizacijom aerofotogrametrijskih snimanja postignuta je vrlo visoka točnost izrađenih aerofotogrametrijskih modela (RMSE < ±2 cm). Razvijeni višerezolucijski pristup proučavanju erozije tla primijenjen je u sklopu ove disertacije na kompleksnom krškom području, pri čemu su uspješno ostvareni svi postavljeni ciljevi istraživanja. Osim na sličnim krškim prostorima, razvijeni višerezolucijski pristup je primjenjiv i na svim drugim dijelovima Mediterana i svijeta, zahvaćenim intenzivnim utjecajem procesa erozije tla.

geoprostorne tehnologije ; višerezolucijsko modeliranje ; prostornovremenske promjene ; otok Pag ; Hrvatska

nije evidentirano