hrvatski

Osvrt na dva scenarija budućih migracijskih trendova u BiH i Hrvatskoj: Zamjena stanovništva i rad na daljinu kao demografski gamechanger

Mjere pronatalitetne politike niti u jednoj državi članici EU nisu dovele do demografskog poboljšanja i očekivanog učinka pa ne treba očekivati niti da će dovesti do rezultata u BiH ili Hrvatskoj. Budući da su sve mogućnosti za demografsku revitalizaciju Europe ili nerealne ili politički neprihvatljive svim članicama, vjerujemo da je mjera koju predlažemo u ovom radu realna opcija koja bi u kratkom roku mogla dovesti do poboljšanja demografske slike u EU. Ovaj će rad pokazati da bi rad od kuće ili rad na daljinu mogao biti adekvatan odgovor na demografske izazove s kojima se suočava Republika Hrvatska, širi prostori JIE ali i EU. Naime, ovaj oblik gospodarstva omogućio bi oživljavanje mnogih depopuliranih regija, naročito ruralnih krajeva i provincija. Prednosti ovog pristupa su sljedeće: Rad na daljinu usporio bi odljev mozgova s periferije Hrvatske i BiH (ali i EU). Ova bi mjera mogla ponovno naseliti velika napuštena područja Hrvatska (ali i biti primjer ostalim EU periferijama). Ovim bi se pristupom nesumnjivo postigla bolja raspodjela stanovništva na razini cijele Hrvatske i EU. Mjera bi mogla dati novi poticaj napuštenim ili demografski ranjivim područjima i omogućiti radnicima da napuste gradove s visokim životnim troškovima. Time bi se divljanje cijena nekretnina u Zagrebu i ostalim metropolama dovelo u red. Europska unija bi pak trebala biti zainteresirana za podršku ovom projektu jer joj ne bi trebalo biti u cilju imati ispražnjene vanjske granice, a u kontekstu ilegalnih migracija. Naime, postoji jasna korelacija između iseljavanja iz pograničnih krajeva i porasta ilegalnih prijelaza granice. Ključna ideja je dopustiti dozvole za preseljenje radnicima koji se žele preseliti na periferiju i raditi na daljinu. Implementacija mjera bi išla kroz kolektivni ugovor zaposlenika u javnom sektoru, a realizacijom Hrvatska bi se u EU mogla pozicionirati kao okretno gospodarstvo i društvo prilagodljivo novim izazovima. Time bi Hrvatska bi mogla biti uzor i ostalim članicama EU i pokazati da i nove manje razvijene članice mogu prednjačiti i kreirati konstruktivne EU politike.

Bosanska Posavina, zamjena stanovništva, rad na daljinu, demografski trendovi

nije evidentirano