hrvatski

Nasljeđe i značaj Milutina Farkaša za tamburašku tradiciju u Hrvatskoj

Ovaj rad doprinosi znanju o povijesti tamburaštva, o ulozi lika i djela Milutina Farkaša u toj povijesti te starih tamburama koje su kvintno ugođene, tzv. farkašicama koje se danas rijetko upotrebljuju. Dio rada posvećen je općoj povijesti tambure i tamburaškim sustavima s naglaskom na tambure farkašice koje su danas gotovo izumrle. Bitno je naglasiti da glavnu zaslugu populariziranja ovih glazbala ima Milutin pl. Farkaš koji je autor prvog metodičkog udžbenika pisanog za tambure farkašice i po kojem su farkašice dobile ime. Osim udžbenika, autor je mazurke za klavir pod naslovom „Tihi sanci“ čiju sam formalnu analizu napravila zbog vrijednih podataka koji će pridonijeti ovome radu. Uz tu skladbu, poseban dio čine i Farkaševe obrade pa je napravljen popis raznih skladbi pisanih za tamburu solo, tamburaške kvartete i tamburaški orkestar, a sve te skladbe čuvaju se u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Farkaš se osim kompozicije i aranžerstva bavio dirigentskim i pedagoškim radom. Kako je već spomenuto da se danas rijetko svira na tamburama farkašicama, tako je bilo i problematično doći do svih Kulturno umjetničkih društva i udruga koje ih danas koriste, no ipak sam došla do određenih bitnih informacija. Osim toga, bitno je naglasiti da je umijeće sviranja na farkašicama stavljeno na listu Ministarstva kulture kao nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske. Za potrebe ovog rada napravljen je intervju s organizatorom Farkašijade (festivala na kojem se svira na tamburama farkašicama), Ivanom Šikićem koji je do sada bio predsjednik Kulturno umjetničkog društva Zora gdje se aktivno sviraju farkašice.

Milutin Farkaš, Tambure Farkaševog sustava, Farkašijada, Umijeće sviranja tambura farkašica

nije evidentirano