hrvatski

Život s koronavirusom: Posljedice pandemije na mentalno zdravlje zdravstvenih djelatnika

Sažetak: Pandemija COVID-19 podsjetila nas je na vitalnu ulogu koju zdravstveni radnici imaju u ublažavanju patnje i spašavanju života (Dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, WHO Director) Mentalno zdravlje je stanje blagostanja koje čovjeku omogućuje korištenje vlastitih sposobnosti, uspješno nošenje s uobičajenim životnim stresovima, produktivnost i pružanje doprinosa zajednici. Mentalnom zdravlju, osim osobnih čimbenika, doprinose i društvene okolnosti u kojima se ljudi nalaze te okruženje u kojemu žive. Dinamički procesi koji odražavaju međuovisnost navedenih odrednica može ugroziti ili zaštititi mentalno zdravlje pojedinca. Globalni utjecaj pandemije COVID-19 nastavlja utjecati na tjelesno i mentalno zdravlje i živote milijardi ljudi tijekom ponavljajućih valova. Neke će skupine stanovništva zbog pandemije vjerojatnije imati izraženije poteškoće s mentalnim zdravljem od drugih zbog povećane izloženosti nepovoljnim okolnostima i okruženju. Kao najosjetljivijoj skupini pogođenoj izravnim suočavanjem s koronavirusom, fizičko i mentalno zdravlje zdravstvenih djelatnika zaslužuje veliku pozornost. Unatoč velikom riziku od zaraze virusom SARS-CoV-2, zdravstveni djelatnici neprestano pružaju zdravstvene usluge u uvjetima velikog pritiska na poslu i izloženosti emocionalnom stresu pri čemu ove okolnosti utječu na njih same, ali i na njihove članove obitelji, prijatelje i kolege. Tijekom ove pandemije, velikom broju zdravstvenih djelatnika narušeno je fizičko i/ili mentalno zdravlje ili su izgubili živote ne samo poradi zaraze virusom, već i poradi drugih stanja uzrokovanih preopterećenošću, depresijom i nesanicom. Iako su se multinacionalne studije provedene tijekom COVID-19 pandemije uglavnom temeljile na online istraživanjima pri čemu su korišteni prigodni uzorci i različiti samoprocjenski mjerni instrumenti, rezultati dosljedno upućuju na negativan utjecaj pandemije COVID-19 na psihološku dobrobit opće populacije te posebno zdravstvenih radnika. Tijekom pandemije COVID-19 zdravstveni djelatnici su se prilagođavali, inovirali i ubrzavali rad kako bi zadovoljili potrebe pacijenata i zajednice što je rezultiralo njihovom preopterećenošću i značajnim produženjem vremena provedenog na poslu. Posljedično se kod njih od početka pandemije bilježe više razine anksioznosti, depresivnosti, PTSP-a i profesionalnog sagorijevanja. Nalazi brojnih metaanalitičkih studija i sustavnih istraživanja koje ispituju učinke COVID-19 na mentalno zdravlje zdravstvenih djelatnika mogu se grupirati s obzirom na: a) prevalenciju psihičkih simptoma ; b) usporedbe s prošlim pandemijama ; c) usporedbe s općom populacijom ; d) usporedbe između različitih zdravstvenih profesija ; e) trendove pojavnosti psihičkih smetnji s obzirom na produljenje trajanja pandemije. Istraživanja mentalnog zdravlja od početka COVID-19 pandemije u Republici Hrvatskoj dosljedno ukazuju na postojanje psihičkih smetnji kod zdravstvenih djelatnika te su identificirane vrste teškoća vrlo slične globalnim trendovima. Temeljem dosadašnjih saznanja identificirani su rizični i zaštitni čimbenici koji doprinose ishodima mentalnog zdravlja zdravstvenih djelatnika za vrijeme COVID 19 pandemije.

zdravstveni djelatnici ; COVID-19 ; mentalno zdravlje ; rizični i zaštitni čimbenici mentalnog zdravlja

nije evidentirano