hrvatski

Samoprocjene utjecaja pandemije bolesti COVID-19 na svakodnevnicu roditelja osnovnoškolaca

Tijekom pandemije bolesti COVID-19 ljudi su izloženi dodatnim stresorima vezanima uz samu bolest, njezinu prevenciju, liječenje i posljedice, ali i uz promjene životnih uvjeta izazvanih novonastalom situacijom. Cilj istraživanja jest ustanoviti koji su čimbenici i na koji način povezani s percepcijom pogoršanja života tijekom pandemije kod roditelja osnovnoškolaca. Ovo istraživanje dio je šireg projekta CHILD-WELL, financiranog od Hrvatske zaklade za znanost. U ovom radu prikazan je dio nalaza prvog vala prikupljanja podataka koje je provedeno u jeku pandemije: tijekom školske godine 2020./2021. U radu su prikazani rezultati majki/skrbnica (N = 1297, Mdob = 41.2 ± 4.96) i očeva/skrbnika (N = 1095, Mdob = 43.7 ± 5.47) osnovnoškolaca iz Varaždinske i Osječko-baranjske županije. Procjena utjecaja pandemije na svakodnevni život, mjerena je jednom česticom gdje su sudionici su na skali od 11 stupnjeva procjenjivali u kojoj je mjeri situacija izazvana pandemijom COVID-19 pogoršala njihov svakodnevni život. Osobine ličnosti ispitane su upitnikom IPIP-15. Uz to, prikupljeni su podaci o stresnim događajima koje je osoba doživjela (prebolijevanje COVID-a, djetetovo prebolijevanje COVID-a, samoizolacija, smrt bliske osobe, otkaz, zabrana obavljanja posla, smanjeni prihodi), te demografske varijable. Roditelji procjenjuju da je pandemija donekle pogoršala njihov svakodnevni život. Majke i očevi starije dobi, koji nepovoljnije procjenjuju vlastite prihode i zdravlje procjenjuju veće pogoršanje života. Zatim, nezaposleni očevi viši na ekstraverziji i neuroticizmu, te oni kojima su se smanjili prihodi i kojima je bilo zabranjeno raditi, skloniji su procijeniti da je pandemija imala nepovoljnije posljedice na njihov svakodnevni život. Slično, majke viših stupnjeva ekstrovertiranosti i neuroticizma, koje izvještavaju o smanjivanju prihoda, koje su bile podvrgnute samoizolaciji, suočene sa zabranom obavljanja posla i smrću bliske osobe, negativnije su procjenjivale posljedice pandemije na svoj svakodnevni život. Rezultati sugeriraju da su za subjektivnu procjenu promjena u svakodnevnom životu izazvanih pandemijom odgovorni i osobni čimbenici (npr. osobine ličnosti) i vanjski stresori (npr. smanjenje prihoda). Zanimljivo je da se čimbenici vezani uz samu bolest (sudionik ili dijete su preboljeli COVID-19) nisu pokazali kao značajni prediktori. Dok majkama i socijalno-emocionalni stresori (boravak u samoizolaciji i smrt bliske osobe) doprinose negativnijoj procjeni, procjena očeva povezana je isključivo s ekonomskim stresorima. Neovisno o spolu, više razine neuroticizma i ekstraverzije doprinose nepovoljnijim procjenama.

COVID-19 pandemija ; roditelji ; stresori, osobine ličnosti ; svakodnevni život

nije evidentirano