Osobine ličnosti i suočavanje sa stresom kao prediktori psihosomatskih simptoma u studenata (CROSBI ID 300840)
Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Bešenić, Tamara ; Pačić-Turk, Ljiljana ; Bogović Dijaković, Anamarija
hrvatski
Osobine ličnosti i suočavanje sa stresom kao prediktori psihosomatskih simptoma u studenata
Cilj rada bio je ispitati mogućnost predikcije učestalosti psihosomatskih simptoma putem doprinosa velepetorog modela ličnosti (engl. Big- Five model) i stilova suočavanja sa stresom uz kontrolu doprinosa varijabli spola i dobi. Istraživanjem je obuhvaćeno 356 studenata različitih studija Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Korištena je skala Upitnika psihosomatskih simptoma za djecu i adolescente (PSS), Upitnik suočavanja sa stresnim situacijama Endlera i Parkera te hrvatska verzija International Personality Item Pool (IPIP 50). Analiza učestalosti psihosomatskih simptoma pokazala je najčešću pojavnost manjka energije, glavobolje i boli u leđima. Najčešći u različitim skupinama simptoma bili su: "knedla" u grlu, doživljaj ubrzanog lupanja srca, prehlada, mišićna napetost, nadutost, akne ili bubuljice te manjak energije ili umor. Rezultati hijerarhijske regresijske analize pokazali su da niža razina emocionalne stabilnosti, viša razina intelekta i viša razina suočavanja usmjerenog na emocije predviđaju veću učestalost psihosomatskih simptoma. Također, dobiven je značajan prediktivni doprinos kontrolirane varijable spola, pri čemu ženski spol predviđa veću učestalost psihosomatskih simptoma. Dobiveni rezultati mogu pomoći u izradi edukativnih programa o suodnosu tjelesnog i mentalnog zdravlja te u savjetodavnom radu s osobama s izraženim psihosomatskim simptomima.
osobine ličnosti, psihosomatski simptomi, suočavanje sa stresom, velepetori model ličnosti
nije evidentirano
engleski
Personality Traits and Coping with Stress as Predictors of Psychosomatic Symptoms in Students
nije evidentirano
Big.Five model, coping with stress, personality traits, psychosomatic symptoms
nije evidentirano
Podaci o izdanju
3
2021.
509-523
objavljeno
1334-2312
1848-8676
10.31192/np.19.3.3
Povezanost rada
Kliničke medicinske znanosti, Psihologija