hrvatski

Antropološka obilježja jedriličara s obzirom na različite jedriličarske klase

Jedrenje i jedrenje na dasci su specifični sportovi koji se za razliku od mnogih drugih sportova provode na vodi, samim time priprema sportaša mora biti specifična. Potrebna je visoka razina tehničko taktičke inteligencije kako bi ostvareni rezultati jedriličara bili na najvišoj mogućoj razini, no opće je poznato kako na uspješnost u sportu, pa tako i u jedrenju antropometrijske karakteristike imaju značajan utjecaj. Cilj rada bio je utvrditi koji je optimalan raspon antropoloških mjera tjelesne visine i tjelesne mase među jedriličarima i jedriličarkama u ukupno 8 olimpijskih klasa u jedrenju. Za potrebe istraživanja su prikupljeni podaci prvih 15 najbolje plasiranih jedriličara i jedriličarki na OI od 2008. do 2016. godine. U istraživanju su proučavane dvije antropometrijske mjere: tjelesna masa i tjelesna visina. Na temelju prikupljenih podataka napravljena je statistička analiza za dobivanje deskriptivnih parametara. Ukupno je obrađeno 555 ostvarenih rezultata, od čega su 330 plasmana ostvarili jedriličari, dok su 225 plasmana ostvarile jedriličarke. Deskriptivni podaci govore kako su prosječne vrijednosti visine i mase sve veće, a iznimku predstavljaju klase 470 i RS:X u kojima su rezultati varirali oko srednjih vrijednosti. Na temelju dobivenih rezultata pretpostavlja se da će na budućim Olimpijskim Igrama većina (min.70%) najuspješnijih jedriličara (prvih 15) biti u rasponu dobivenih antropometrijskih karakteristika. Dobivene vrijednosti mogu poslužiti kao modalne karakteristike kod jedriličara te nam olakšavaju selekciju sportaša.

antropometrija, tjelesna visina, tjelesna masa, olimpijske klase

nije evidentirano