hrvatski

Ostati ili otići? Prinos analizi socio-kulturnih odrednica migracijskih aspiracija mladih u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Intenziviranje migracijskih procesa u Hrvatskoj nakon pristupanja Europskoj uniji dodatno je pogoršalo već otprije lošu demografsku situaciju te se danas sve više jedinica lokalne pa i regionalne samouprave suočava s poteškoćama u upravljanju socio-ekonomskim razvojem. To rezultira činjenicom da je manje ljudi koji taj razvoj trebaju nositi, a s tim problemom se osobito susreće i Vukovarsko-srijemska županija koja dugi niz godina bilježi depopulaciju. Samo između 2001. i 2018. godine županija je izgubila oko 17% stanovništva, točnije 31.184 stanovnika od čega je zbog mehaničkog gubitka broj stanovnika smanjen za 28.451. Upravo potaknuti iznimno nepovoljnim migracijskim saldom, Institut Pilar je 2019. godine proveo istraživanje o obilježjima migracijskih aspiracija mladih, dakle, društvene skupine koja bi trebala biti okosnica svakog ozbiljnijeg pokušaja zaustavljanja negativnih demografski trendova. Anketno istraživanje je provedeno na probabilističkom stratificiranom uzorku od 744 učenika trećih i četvrtih razreda srednjih škola. Polazeći od naznačenoga problema, a imajući na umu koncept danas već klasične push- pull teorije migracija analiza je usmjerena na pitanje povezanosti iskazivanja želje mladih za iseljavanjem iz domicilne županije s dva u društvu sve izraženija procesa. Prvi je širenje materijalizma kao vrijednosne orijentacije koja perpetuira ideal posjedovanja boljega i višega, a drugi je tendencija izlaženja iz društvenih odnosa nametnutih u lokalnoj zajednici. Provedena analiza imala je dva glavna cilja: 1) dobiti uvidu u strukturu migracijskih aspiracija s obzirom na unutarnje ili vanjsko preferentno migracijsko odredište (Hrvatska ili inozemstvo) 2) ispitati povezanost lokalne socijale integracije te materijalizma kao vrijednosne orijentacije s težnjom za unutarnjim ili vanjskim migracijama. Ukratko, rezultati pokazuju da su mladi obuhvaćeni uzorkom gotovo ravnomjerno raspoređeni s obzirom na to gdje žele provesti glavninu svog života, jedna trećina bi ostala u domicilnoj županiji, jedna trećina bi odselila negdje drugdje u Hrvatsku, a jedna trećina bi u inozemstvo. S obzirom na analizirane čimbenike, materijalizam se pokazao statistički značajno pozitivno povezan sa željom za preseljenje bilo u neku drugu županiju u Hrvatskoj ili pak u inozemstvo, dok je stupanj lokalne socijalne integracije imao statistički značajan efekt samo na želju za odlaskom u inozemstvo. Pritom su osobe rjeđe uključene u život lokalne zajednice te one koje su percipirale niži stupanj lokalne socijalne kohezije češće iskazivale želju za odlaskom izvan Hrvatske.

migracije mladih, migracijske aspiracije, push-pull teorija migracija, socijalna integracija, Vukovarsko-srijemska županija

nije evidentirano