hrvatski

Metakognitivne strategije čitanja tiskanih i digitalnih tekstova

Pandemija koronavirusa kojom je trenutačno zahvaćen cijeli svijet, kao i potres kojim su pogođeni dijelovi Hrvatske, uzrokovali su značajne promjene u načinu života koje su se nužno odrazile i u segmentu odgoja i obrazovanja. Naime, nastava se zbog navedenih uzroka, odvijala uglavnom na daljinu, odnosno u digitalnom okruženju, što je između ostalog uzrokovalo i promjene u načinu čitanja. Stoga se može reći da je, u kontekstu digitalnih promjena, čitanje kao temeljni način primanja informacija u svrhu akademskog postignuća, ali i zabave, opuštanja i svojevrsnog bijega od stvarnosti, poprimilo novi oblik. Kao najznačajniji aspekti uspješnoga čitanja i razumijevanja pročitanoga najčešće se spominju strategijska svjesnost i kontinuirano nadgledanje procesa razumijevanja (Kolić-Vehovec i Bajšanski, 2001 ; Peti-Stantić, 2019 ; Sheorey i Mokhtari, 2001 ; Šamo, 2006a, Visinko, 2014), odnosno naglašava se važnost metakognitivnih strategija, metakognitivne svjesnosti i dubinskoga čitanja. Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati uporabu metakognitivnih strategija čitanja, a kako su neka istraživanja o čitanju na materinskom jeziku pokazala da postoji razlika u čitanju tiskanih i digitalnih tekstova, istraživanjem se dodatno željelo utvrditi koriste li se ispitanici različitim metakognitivnim strategijama čitanja kada čitaju tiskane i online tekstove. Istraživanjem je obuhvaćeno 112 studenata integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog učiteljskog studija na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U istraživanju su korištena dva instrumenta za prikupljanje podataka. Prvi je instrument online polustrukturirani anonimni upitnik koji se sastoji od dva dijela. U prvome dijelu upitnika prikupljeni su demografski podatci, a drugi dio je prilagođeni upitnik o metakognitivnim strategijama čitanja tiskanih tekstova (SORS, Mokhtari i Sheorey, 2002). Drugi instrument primijenjen u ovom istraživanju bio je polustrukturirani intervju koji je proveden s manjim brojem ispitanika (N = 30), a s ciljem utvrđivanja percipirane uporabe metakognitivnih strategija čitanja digitalnih tekstova. Dobiveni su podatci obrađeni kvalitativnim i kvantitativnim metodama. Rezultati su pokazali da ispitanici uglavnom primjenjuju metakognitivne strategije u oba konteksta, odnosno pri čitanju tiskanih kao i digitalnih tekstova.

budući učitelji, čitanje, strategije čitanja, tekst

nije evidentirano