hrvatski

Jesu li navike i ponašanja naših srednjoškolaca razlog za zabrinutost: Simptomi poremećaja hranjenja, obrasci hranjenja i motivi za vježbanjem kod adolescenata

Simpozij uključuje rezultate istraživanja provedenoga sa srednjoškolcima u Primorsko- goranskoj županiji, učenicima prvih razreda različitih srednjih škola. Primarni je cilj istraživanja bio provjeriti rizične čimbenike koji predviđaju razvoj simptoma poremećaja hranjenja i doprinose preuhranjenosti i pretilosti kod adolescenata. U istraživanju je sudjelovalo 649 učenika 1. razreda srednjih škola ; 321 djevojka (49.5 %) i 328 mladića (50.5 %), raspona dobi od 14 do 16.5 godina (M = 15.00, SD = 0.32). Sudionici istraživanja su tijekom sistematskih zdravstvenih pregleda obavili kratak intervju sa školskim liječnikom, ispunili set upitnika te im je izmjerena visina i težina. U istraživanju je ispitana emocionalna regulacija, perfekcionizam i njegove različite facete, kognitivni obrasci hranjenja, učestalost i motivacija za vježbanjem, načini provođenja slobodnoga vremena te simptomi poremećaja hranjenja. Prikupljeni podaci analizirani su korištenjem korelacijskih, hijerarhijskih regresijskih i analize traga. Korištenjem t-testova i ANOVA uspoređivani su poduzorci djevojaka i mladića te skupine adolescenata različitog stupnja uhranjenosti s obzirom na izmjereni indeks tjelesne mase (ITM). Rezultati su pokazali postojanje spolnih razlika u kognitivnim obrascima hranjenja i simptomima poremećaja hranjenja. Djevojke imaju izraženije simptome poremećaja hranjenja kao i srednjoškolci višega ITM-a. One vježbaju rjeđe od mladića, a dominantan motiv za vježbanjem kod djevojaka je kontrola težine, dok je kod mladića snaga i izdržljivost. Rezultati su također pokazali da neadaptivni perfekcionizam i emocionalna disregulacija predviđaju postojanje simptoma poremećaja hranjenja, posebno kod djevojaka i adolescenata višega ITM-a. Ispitane adolescentice pokazale su niže razine perfekcionizma, te učestalije korištenje kognitivnih obrazaca hranjenja u odnosu na mladiće. Adolescenti višega ITM-a (preuhranjeni i pretili) najčešće koriste kognitivno suzdržavanje, a oni s poteškoćama u regulaciji emocija izvijestili su o više emocionalnoga i nekontroliranoga jedenja. Dobiveni rezultati jasno pokazuju da je u radu s mladićima i djevojkama potrebno koristiti različite strategije u tretmanu, ali i prevenciji poremećaja hranjenja. Također je zabrinjavajuće da je četvrtina ispitanih srednjoškolaca prekomjerno teška ili pretila, da ih manje od 60 % redovito vježba, što sa sobom nosi zdravstvene i psihološke probleme. Osim što ITM predviđa simptome poremećaja hranjenja, također upućuje na nužnost edukacije i prevencije pretilosti.

simptomi poremećaja hranjenja, kognitivni obrasci hranjenja, motivi za vježbanjem, perfekcionizam, emocionalna regulacija

nije evidentirano