hrvatski

Utjecaj roka prihrane na prinos i komponente prinosa ozime pšenice u vegetaciji 2020./2021.

Cilj rada bio je utvrditi utjecaj roka prihrane na prinos (t/ha), komponente prinosa (broj klasova po m2, broj zrna po klasu i masu 1000 zrna) te druga agronomska i morfološka svojstva (hektolitarska masa, visina biljke, masa vlati, masa klasa i dužina klasa) ozime pšenice. Također, cilj je bio prikazati vremenske prilike tijekom vegetacije 2020./2021. i njihov mogući utjecaj na ispitivane parametre. Poljsko istraživanje je provedeno u četiri različita tretmana sa četiri ponavljanja od kojih je svaki predstavljao jedan rok prihrane. Prva prihrana se obavljala u veljači gdje je svaki rok bio u razmaku od tjedan dana. Druga prihrana se obavljala mjesec dana kasnije od svakog datuma u veljači. Obje prihrane su se obavljale sa 150 kg/ha KAN-a. Vremenske prilike tijekom vegetacijske sezone 2020./2021. bile su povoljne za uzgoj pšenice. Zima je bila blaga s dosta oborina i iznadprosječno topla, a proljeće hladnije od višegodišnjeg prosjeka sa malo manje oborina od očekivanog. Prosječan prinos u istraživanju je iznosio 11, 53 t/ha uz variranja od 11, 17 t/ha do 11, 91 t/ha. Na prinos, komponente prinosa i drugim ispitivanim parametrima nije zabilježena statistički značajna razlika što se tiče vremena primjene dušičnog gnojiva. Navedeno dovodi do zaključka da prihrana ne treba biti datumski određena, već da ju treba obaviti u busanju i vlatanju ukoliko želimo postići visoke i stabilne prinose.

pšenica ; rok prihrane ; vremenske prilike ; prinos ; komponente prinosa

nije evidentirano