hrvatski

POSEBNI RAZREDNI ODJELI U REDOVITOJ SREDNJOJ ŠKOLI: ISKUSTVA IZ PERSPEKTIVE UČENIKA, RODITELJA, NASTAVNIKA I STRUČNIH SURADNIKA

Polazeći iz perspektive simboličkoga interakcionizma, rad se bavi iskustvima sudionika posebnoga razrednog odjela kao oblika obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Provedeno je kvalitativno istraživanje kojemu je cilj bio dobiti uvid u iskustva i perspektivu učenika s teškoćama u razvoju, njihovih roditelja, nastavnika, stručnih suradnika, kao i učenika redovitih razrednih odjela. Istraživanje je provedeno metodom polustrukturiranoga intervjua s ukupno 56 sudionika, uz poštivanje svih preporučenih etičkih načela. Za obradu podataka korištena je tematska analiza. Rezultati upućuju na to da obrazovanje u posebnome razrednom odjelu za sudionike ima pozitivna iskustva i mnoge prednosti. S druge strane, negativna iskustva sudionika uglavnom su u svezi s nedostatnim financijskim i stručnim resursima. Identificirani su čimbenici prevladavajuće pozitivne interakcije među sudionicima. Nastavnici, roditelji i stručni suradnici se slažu kako je poseban razredni odjel prikladniji oblik obrazovanja kada je riječ o učenicima s većim stupnjem intelektualnih teškoća. Rezultati ukazuju na specifičnosti uloge nastavnika i stručnih suradnika u posebnim razrendim odjelima, kao i na važnost uloge roditelja u obrazovanju učenika. Kao glavnu svrhu srednjoškolskoga obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju vide pripremu učenika za samostalan život i socijalizaciju. Činitelji neučinkovitosti obrazovnoga sustava predstavljaju ograničenja za radno osposobljavanje učenika. U odnosu učenika redovitih razrednih odjela prema učenicima posebnih razrednih odjela je dominantna stigmatizacija i milosrdan pristup. Rezultati upućuju na to da obrazovanja u posebnom razrednom odjelu za sudionike nosi pozitivna iskustva i mnoge prednosti. S druge strane, negativna iskustva sudionika uglavnom su vezana uz nedostatne financijske i stručne resurse. Poseban razredni odjel kao oblik obrazovanja učenika intelektualnim teškoćama ima mnoge prednosti, no kvaliteta obrazovanja uvelike ovisi o društveno-ekonomskome kontekstu u kojemu se organizira. Temeljem rezultata istraživanja može se zaključiti da su posebni razredni odjeli u srednjoj školi oblik obrazovanja koji je poželjno zadržati sve dok sustav ne omogući uvjete za inkluzivno obrazovanje koje će biti korisno svim učenicima.

simbolički interakcionizam ; srednjoškolsko obrazovanje ; posebni razredni odjeli ; učenici s teškoćama u razvoju ; roditelji djece s teškoćama u razvoju

nije evidentirano