hrvatski

CRTICE O ZAPRETENOJ SENJSKOJ BAŠTINI SREDNJEGA VIJEKA U KONTEKSTU UMJETNOSTI ISTOČNOJADRANSKE OBALE I OTOKA

U radu se raspravlja o senjskoj srednjovjekovnoj baštini u kontekstu umjetnosti istočne obale Jadrana. Nestali i očuvani, ali povijesnoumjetnički slabo valorizirani senjski spomenici hipotetički se tumače u novom ključu, uz prijedloge datiranja te stilske poveznice s područja Kvarnera, ali i šireg jadranskog prostora. Uz isticanje povijesnih okolnosti te analizu grafičkih i pisanih izvora, s naglaskom na komparativnu povijesnoumjetničku analizu, donosi se prijedlog datiranja i stilskoga povezivanja porušenoga srednjovjekovnog tornja ispred pročelja senjske katedrale. Mogući najbliži parnjak i uzor nalazi mu se u Krku. Zatim se uspoređuju dva kronološki i paleografski bliska natpisa s dvije crkve iz prve polovice 14. stoljeća: jedne koja se, prema Anti Glavičiću, nalazila na mjestu sakristije senjske katedrale i druge koja se nalazila na mjestu sakristije krčke katedrale. Zaključno se komparativno raspravlja o procesu urbanizacije, arhitekturi i mogućem izvornom imenu senjske Male place, vjerojatnoga središta komunalnoga života kasnoga senjskog srednjovjekovlja i drugoga težišta (tada već) bicentrično organiziranoga grada te implikacijama koje proizlaze iz postojanja jednog takvog kasnosrednjovjekovnog urbanog težišta odijeljenog od najvažnijeg srednjovjekovnog javnog prostora pred katedralom. Donosi se prijedlog datiranja Gradske lože (tzv. Kampuzije) i iznosi pretpostavka da je njezino oblikovanje nastalo pod direktnim utjecajem Venecije. Za kuću Daničić na Maloj placi pretpostavlja se da je mogla imati odnosno preuzeti funkciju vijećnice kada je podignuta u drugoj polovici 15 stoljeća. Njezina trifora pripisuje se djelatnosti Andrije Alešija.

Senj ; kulturna baština ; urbanizam ; arhitektura ; srednji vijek ; Krk ; Rab ; Venecija ; Andrija Aleši

nije evidentirano