hrvatski

Utjecaj sorte i agroekoloških uvijeta tijekom vegetacije 2020./2021. na prinos pšenice

Cilj rada bio je utvrditi prinos (t/ha), komponente prinosa (broj klasova po m2, broj zrna po klasu i masu 1000 zrna) te određena agronomska i morfološka svojstva (visina biljke, masa vlati, masa klasa, dužina klasa i hektolitarska masa) pet različitih sorti ozime pšenice sjemenarske kuće Bc Instituta iz Zagreba. Osim navedenog, cilj je bio prikazati vremenske prilike tijekom vegetacije 2020./2021. te prikazati njihov mogući utjecaj na ispitivane parametre. Istraživanje je provedeno u tri ponavljanja u Posavskim Podgajcima na OPG-u Pavkić Marijo tijekom vegetacijske godine 2020./2021. Analiziranu vegetacijsku godinu obilježile su nešto manje količine oborina u odnosu na višegodišnji prosjek, dok su prosječne temperature zraka bile nešto veće od višegodišnjeg prosjeka. Međutim, vremenske prilike tijekom većeg dijela vegetacije bile su dobro raspoređene, osobito u najranijim fazama rasta i razvoja pšenice dok su niže temperature zraka tijekom razdoblja ožujak-svibanj pozitivno utjecale na najvažnije fenološke faze. Analizom varijance utvrđena je signifikantnost za sva ispitivana svojstva osim za dvije komponente prinosa (broj klasova po m2 i brojem zrna po klasu). Prosječan prinos svih sorti iznosio je 10, 90 t/ha. Najveći prinos ostvaren je kod sorte Bc Opsesije (11, 54 t/ha), a najmanji prosječan prinos imala je Bc Lorena (9, 83 t/ha). Najveći broj klasova po m2 (876 klasova/m2) ostvarila je sorta s najvišim prinosom, Bc Opsesija. Najveći broj zrna u klasu (37, 4) imala je sorta s najvećom stabljikom (81, 30 cm) te najdužim klasom (9, 39 cm) Bc Anica, dok je najveću masu 1000 zrna (46, 1 g) imala sorta koja je imala i najveću hektolitarsku masu (83, 77 kg/hl) Bc Lorena. Ista sorta rezultirala je i najvećom prosječnom masom klasa (65, 76 g) te najvećom masom vlati (42, 35 g).

pšenica, sorte; prinos; svojstva; vremenske prilike

nije evidentirano