hrvatski

Gastronomska ponuda Kalničko-križevačkog prigoprja u funkciji razvoja ruralnog turizma

Rad se bavi istraživanjem gastronomske ponude Kalničko-križevačkog prigorja te potencijalom razvoja gastronomskog i ruralnog turizma kroz korištenje tradicijske kulturno-povijesne baštine, odnosno Legende o kalničkim šljivarima. Legenda o kalničkim šljivarima potječe iz davne prošlosti mjesta Kalnik i govori o tome kako je kralj Bela IV bježeći pred Tatarima uspio doći do kamene utvrde Veliki Kalnik, gdje se skrivao, te uspio preživjeti zahvaljujući kalničkim seljacima koji su mu nosili grane šljiva pune sočnih plodova zbog kojih su vojnici dobili snagu i uspjeli se othrvati opsadi. Stoga će se u radu istražiti i utemeljeno objasniti značaj i korištenje Legende u turističke svrhe, posebice u smislu pokretanja gastronomskog turizma. Cilj istraživanja je prikazati na koji su način i u kojoj mjeri s Legendom upoznati ugostitelji, poznaju li autohtona jela iz lokalnog područja, imaju li u svojoj ponudi jela temeljena na Legendi, imaju li kakvih prijedloga za uvrštavanje jela baziranih na šljivi u svoju ponudu i slično. Također, u istraživanju se htjelo saznati kako se stručnjacima iz različitih područja, kao što su kuharstvo, organizacije civilnog društva, turizam, obrazovanje i slično, sviđa ideja o korištenju Legende o šljivarima u ugostiteljske i ruralno turističke svrhe, potencijalu šljive kao osnovne namirnice za ugostiteljsku i širu poljoprivrednu proizvodnju, te njihovu povezivanju u širi koncept destinacijskog menadžmenta u ruralnom turizmu. Istraživanje se temelji na primjeni kvalitativne metode strukturiranog intervjua kojim su dobiveni zanimljivi odgovori ispitanika o potencijalu Legende o šljivarima za razvoj gastronomskog i ruralnog turizma i dosadašnjim iskustvima u korištenju Legende o šljivarima u postojećoj ugostiteljskoj i turističkoj ponudi. Kao što je poznato, gastronomski turizam je oblik ruralnog turizma koji se, prema Demonji i Ružiću (2010), temelji na gastronomskoj ponudi na ruralnom području. Za gastronomski turizam je važna ponuda hrane koja bi trebala biti raznovrsna i primamljiva. Upravo prema lokalnim legendama i pričama vezanima uz određeni kraj mogu nastati najljepše gastronomske priče i na taj način se takva jela čuvaju od zaborava i postaju naše nematerijalno blago na zadovoljstvo gostiju i ugostitelja koji ih nude. Stoga, ovaj oblik turizma otvara mogućnost gastronomskih putovanja i obilazaka u ruralnom području. Neizostavni dio gastronomskog turizma je, u konkretnom slučaju, Storytelling o kralju Beli IV koji je kalničke seljake, zbog toga što su nahranili šljivom, proglasio plemenitom gospodom. Stoga je u radu važno utvrditi da li je proizvodnja šljive kao osnovne namirnice u gastronomskoj ponudi Kalnika dostatna za ovakvu namjenu, odnosno mogu li jela od šljive biti podloga za pokretanje razvoja gastronomskog turizma i unapređenja uzgoja šljive na ovom području. To konkretno znači da će se utvrditi da li je gastronomski turizam inovativan, utječe li na povećanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava koja su uključena u ruralni turizam ili proizvodnju ostalih potrebnih poljoprivrednih proizvoda za pripremu tradicionalnih jela, da li promiče organiziranje kratkih lanca prehrane, uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, te da li čuva ekosustav i resurse putem tradicionalne proizvodnje. U radu će se pokušati odgovoriti i na pitanje kako gastronomski turizam temeljen na Legendi o šljivarima može u konačnici pozitivno utjecati na ukupan gospodarski razvoj u ruralnom području Kalnika na primjerice, ekološku proizvodnja voća i povrća, udruživanje poljoprivrednika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave seoskim turizmom, jačanje postojećih sportskih i rekreativnih sadržaja (paraglideri, planinari), izgradnju biciklističkih staza s Bike-friendly i lokalnom gastronomskom ponudom na seoskim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i slično. U radu se zaključuje da Kalnik i Kalničko – križevačko prigorje kao zanimljiva kulturno-povijesna regija u Koprivničko-križevačkoj županiji potencijalno imaju velike mogućnosti za razvoj ostalih selektivnih oblika turizma. No, gastronomski turizam u Kalničko-križevačkom prigorju ima možda najveći razvojni potencijal. Da bi se taj potencijal u potpunosti iskoristio potrebno je uložiti puno truda u osmišljavanje i donošenje strategije razvoja ruralnog i gastronomskog turizma na Kalničkom i Križevačkom području, povezivanje privatnog i javnog sektora, brandiranje turističkog proizvoda, turističke usluge i turističke destinacije na šljivi, afirmirati i razvijati sektore poput poljoprivredne proizvodnje (posebice proizvodnje šljiva), turizma i ugostiteljstva. Na žalost, u ovom trenutku Legenda o šljivarima nije dovoljno prepoznata legenda nematerijalne baštine ovoga kraja, no to se može promijeniti na način da se Legenda afirmira putem gastronomskog turizma i ostalih kanala promocije kao turistički privlačan faktor. Gastronomska ponuda Kalničko-križevačkog prigorja treba se oplemeniti daškom tradicije, a Legenda o šljivarima može biti sredstvo za ostvarenje tog cilja. Autori smatraju da bi Legenda o šljivarima ukoliko se iskoristi u marketinškom i proizvodnom smislu, imala multiplikativni učinak na povećanje životnog standarda stanovnika lokalnog područja i jačanje ukupnih ekonomskih aktivnosti. Ključne riječi: gastronomska ponuda, ruralni turizam, gastronomski turizam, Kalničko-križevačko prigorje, Legenda o šljivarima Napomena: Istraživanje neophodno za ovaj rad dio je završnog specijalističkog diplomskog rada „Legenda o šljivarima kao potencijal razvoja gastronomskog turizma“ Gordane Pintarić, bacc. ing. agr.

gastronomska ponuda ; ruralni turizam ; gastronomski turizam ; Koprivničko-križevačko prigorje. Legenda o šljivarima

nije evidentirano