hrvatski

Analiza gospodarenja otpadom nakon razornog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji i Svijetu

U nekim je zemljama Svijeta, kao što je primjerice Japan, razina pripremljenosti sustava kroz edukaciju, praćenje i postupanje u slučaju pojave prirodnih nepogoda kao što su primjerice poplave, klizišta i potresi na visokoj razini s obzirom da su stanovnici Japana često suočeni s takvim nepogodama. S druge strane, u područjima Svijeta gdje takve nepogode nisu česte, one predstavljaju veliki izazov za pravilno i pravovremeno djelovanje sustava zaštite i spašavanja te sustava gospodarenja otpadom. Tijekom 2020. godine Zagrebačko područje i Sisačko–moslavačku županiju pogodio je čitav niz snažnih potresa koji su osim gubitka života nanijeli i značajnu materijalnu štetu na kompletnoj infrastrukturi i građevinama. Gospodarenje otpadom, a pogotovo građevinskim otpadom nakon pojave prirodnih nepogoda kao što je primjerice potres, iziskuje visoku razinu pripremljenosti i koordinacije cijelog sustava zaštite i spašavanja te sustava gospodarenja otpadom. Ovim radom biti će analizirani postupci gospodarenja otpadom u slučaju razornih potresa na području Sisačko-moslavačke županije te će biti uspoređeni s praksom u Svijetu. Cilj rada je usporediti pripremljenost i koordinaciju sustava gospodarenja otpadom, analizom sustava upravljanja prirodnim hazardima te usporediti iste s načinima postupanja u Svijetu. Naime, potresi koji su obilježili 2020. godinu su najjači potresi od stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske te su u vrijeme pandemije COVID-19-a dodatno opteretili kako sektor Zaštite i spašavanja pri Civilnoj zaštiti Ministarstva unutarnjih poslova pa tako i sektor Gospodarenja otpadom pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske.

gospodarenje otpadom, građevinski otpad, potres, Sisačko-moslavačka županija,

nije evidentirano