hrvatski

Stjepan Glavač i njegova karta Hrvatske: kartografija u službi nacionalnog identiteta

Isusovac Stjepan Glavač jedan je od najpoznatijih hrvatskih kartografa 17. stoljeća koji je djelujući pod snažim utjecajem europske znanosti i kulture, snažno promicao hrvatske nacionalne interese. Svojom kartom Hrvatske iz 1673. Glavač je osim geografskih informacija doprinosio širenju povijesne istine o Hrvatskoj te razvoju svijesti o potrebi integracije hrvatskih zemalja čiji je teritorij još uvijek sveden na „ostatke ostataka“. Da bi skrenuo pažnju tadašnje javnosti na ugroženost hrvatske opstojnosti i teritorijalnog integriteta u kartu unosi brojne bilješke o povijesnim župama te događajima iz hrvatske povijesti, izdižući kartu u narativ o ukupnoj hrvatskoj povijesti i kulturi. Njegov gotovo enciklopedijski pristup temeljen je na korištenju bogate arhivske građe zagrebačkog Kaptola te historiografskim djelima Nikole Istvanffija, Antna Vremca i Jurja Ratkaja. Time Glavač svoju kartu stavlja u funkciju obrazovanja njezinih korisnika. Ta obrazovna, promicateljska funkcija ove karte, najuže povezuje Glavačevo djelo s temeljnim načelima isusovačkog reda, širenjem znanstvene istine i obrazovanjem, pridonoseći tako očuvanju hrvatske nacionalne svijesti u najtežim trenutcima njezine povijesti.

Stjepan Glavač, povijesni izvori, teritorijalni integritet, nacionalna svijest, kulturni identitet, isusovci

nije evidentirano